Mnogi penzioneri ovih dana pokušavaju saznati da li ove godine moraju slati potvrdu o životu kako bi nastavili primati penziju iz Hrvatske. Nova pravila i elektronska razmjena podataka između institucija izazvali su dosta nedoumica među ljudima koji žive u Srbiji i drugim državama regiona.
Posljednjih sedmica veliki broj korisnika hrvatskih penzija raspituje se o procedurama koje su potrebne za nastavak redovne isplate tokom 2026. godine. Razlog za to je novo obavještenje koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koje se posebno odnosi na korisnike koji žive van Hrvatske. Iako je dio procesa sada automatizovan, mnogi penzioneri i dalje imaju obavezu dostavljanja potvrde o životu kako ne bi došlo do prekida isplate.
Mnogi stariji ljudi već godinama prolaze kroz istu administrativnu proceduru. Međutim, sada je situacija nešto drugačija jer su određeni podaci između institucija Hrvatske i Srbije počeli da se razmjenjuju elektronskim putem. Upravo zbog toga dio korisnika više neće morati lično slati dokumentaciju, dok će drugi ipak morati završiti kompletnu proceduru.
Prema informacijama nadležnih institucija, cilj elektronske razmjene podataka jeste pojednostavljenje procesa i smanjenje mogućnosti zloupotreba. Sistem automatski provjerava da li korisnik ispunjava uslove za nastavak primanja penzije, čime se administracija pokušava ubrzati i olakšati starijim građanima.
Korisnici čiji su podaci uspješno evidentirani kroz elektronski sistem neće morati tokom 2026. godine slati potvrdu o životu. Za njih će provjera biti završena automatski, bez dodatnih odlazaka u institucije i bez slanja papira poštom.
Ipak, pravilo ne važi za sve.
Veliki broj penzionera i dalje će morati popuniti odgovarajući obrazac, ovjeriti ga kod nadležnog organa i poslati Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Upravo tu nastaje najveća zabrinutost, jer mnogi ljudi nisu sigurni da li se nalaze u sistemu elektronske razmjene podataka ili ipak imaju obavezu dostavljanja dokumentacije.
Posebno je naglašeno da korisnici hrvatske penzije koji imaju prebivalište na Kosovu i dalje moraju prolaziti standardnu proceduru. Njima su obrasci za potvrdu života već poslani poštom tokom aprila ove godine.
Stručnjaci upozoravaju da rokove ne treba ignorisati, jer kašnjenje može dovesti do privremene obustave isplate penzije. Za mnoge starije ljude upravo ta primanja predstavljaju osnovni izvor sigurnosti i egzistencije, zbog čega svaki administrativni problem izaziva dodatni stres i zabrinutost.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska trenutno isplaćuje penzije za više od 181 hiljade korisnika koji žive van države. Srbija se nalazi među državama sa najvećim brojem korisnika hrvatskih penzija, a procjenjuje se da više od 62 hiljade ljudi svakog mjeseca prima novac iz hrvatskog penzijskog sistema.
To pokazuje koliko ljudi sa prostora bivše Jugoslavije i danas ostvaruje prava na osnovu radnog staža stečenog u Hrvatskoj. Mnogi od njih godinama su radili u fabrikama, firmama i ustanovama širom Hrvatske, a danas svoju penziju primaju u državama regiona.
Najvažniji datum koji korisnici ne smiju zaboraviti jeste 31. maj 2026. godine. Do tada dokumentacija mora biti dostavljena kako bi isplata mogla nesmetano da se nastavi.
Ako potvrda o životu ne stigne na vrijeme, može doći do privremenog zaustavljanja penzije dok se podaci ne provjere. Upravo zato stručnjaci savjetuju penzionerima da ne čekaju posljednje dane maja, jer tada često nastaju gužve u institucijama i poštama.
Sam postupak uglavnom je isti kao prethodnih godina. Potrebno je popuniti obrazac potvrde o životu, zatim ga potpisati i ovjeriti kod nadležnog organa. Nakon toga dokumentacija se šalje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Mnogi stariji građani priznaju da im administrativne procedure predstavljaju veliki problem. Zbog godina, zdravstvenih tegoba ili nedovoljne informisanosti često traže pomoć djece, rodbine ili komšija prilikom popunjavanja obrazaca i pripreme dokumentacije.
Posebnu zabunu izaziva činjenica da dio korisnika nije dobio jasno obavještenje da li mora slati potvrdu ili ne. Upravo zato stručnjaci preporučuju da se svi koji nisu sigurni raspitaju direktno kod nadležnih institucija kako bi izbjegli moguće probleme.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje omogućio je i preuzimanje obrazaca putem interneta. Korisnici koji nisu dobili dokument poštom mogu ga sami pronaći na službenoj stranici Zavoda, odštampati i popuniti potrebne podatke.
Interesantno je da Hrvatska najveći broj penzija šalje upravo u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. To pokazuje koliko su ljudi sa prostora regiona godinama bili povezani kroz rad i život u različitim državama bivše Jugoslavije.
S druge strane, veliki broj hrvatskih penzionera danas prima penzije iz Njemačke, gdje su mnogi godinama radili i ostvarili pravo na inostranu penziju.Sve više država pokušava modernizovati administraciju kroz elektronsku razmjenu podataka. Cilj je da se ubrzaju procedure i smanji mogućnost grešaka ili zloupotreba. Međutim, mnogi stariji ljudi i dalje teško prate nove sisteme i digitalne procedure.
Zbog toga institucije stalno upozoravaju korisnike da pažljivo čitaju obavještenja i redovno provjeravaju da li imaju dodatne obaveze vezane za isplatu penzije.
