Iako zima obično označava period mirovanja za mnoge biljke, ona pruža idealnu priliku da pripremite svoju baštu za nadolazeće proljeće. Vrtlar Monty Don objašnjava četiri povrća koje bi trebalo posijati u ovom trenutku.
Poznati hortikulturista i BBC Gardeners World voditelj Monty Don daje savjete o vrstama povrća koje svaki baštovan treba posaditi u januaru i februaru.
Monty je napomenuo da je, uprkos niskim temperaturama i predstojećim snježnim padavinama, ovaj period takođe savršeno vrijeme za sjetvu povrća koje će dobro uspjeti do proljeća. Na svom blogu, 69-godišnji hortikulturista preporučuje sadnju četiri povrća koje uspijeva u hladnijim mjesecima.
- Zeleni grašak i luk
Monty preporučuje baštovanima da u to vrijeme počnu saditi grašak, feferone, luk i rukolu.
– Objasnio je da bi, ako je zemlja dovoljno vlažna, posijao grašak i luk. Za ranu berbu, grašak se može sijati u februaru.
- Grašak
Preporuča sadnju graška u dvoredovima, sa razmakom od 20 do 30 centimetara i razmakom u redovima oko 90 centimetara.
Monty preporučuje uzgoj luka iz lukovica i preporučuje razmak između redova lukovica oko 23 cm. Ako je tlo dovoljno vlažno, luk se može posaditi u posudu napunjenu kompostom, a zatim staviti na hladnu prozorsku dasku ili u staklenik dok ne sazri.
- Rukola i paprike
Februar je idealno vrijeme za sadnju rukole i feferona. Poznata po brzom klijanju i otpornosti na hladnoću, rukola se može sijati direktno u baštu ili saditi u posude za kasnije presađivanje.
Monty preporučuje da osigurate dovoljno razmaka između biljaka kako biste omogućili snažan rast korijena i dobru žetvu lišća.
Uzgoj paprike zahtijeva dug period uzgoja, pa je sjetvu potrebno započeti početkom godine.
– Prema Montijevim rečima, preporučuje se da se seme poseje u kompost i stavi u toplo okruženje, bilo na zagrejanu površinu ili u propagator, jer je paprici za uspešno klijanje potrebna minimalna temperatura od 20°C.
Smjernice za postizanje uspješnog rasta
Osim toga, Monty preporučuje primjenu umjetnog gnojiva svake sedmice kako biste povećali snagu i vitalnost vaših biljaka. Istakao je i važnost adekvatnog svjetla za sve biljke, a posebno za papriku, kojoj je potrebno maksimalno osvjetljenje dok ne bude spremna za presađivanje u maju.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
