Vlado Kalember je jedan od najpopularniih hrvatskih pjevača.Karijeru je započeo još davne 1984.godine.
Vlado Kalember, nekadašnji vođa popularne grupe Srebrna krila, i danas fenomenalno izgleda.Nedavno je otvorio Instagram profil na kojem prati samo jednog korisnika – svoju bivšu suprugu Anu Rucner.Vlado je vrlo aktivan na toj društvenoj mreži; osim fotografija sa sinom, objavljuje i slike s nastupa te iz mladosti. Jedna od tih slika iz mladih dana dobila je komentar od njegove bivše supruge u kojem ga opisuje kao zgodnog. Vlado je bio omiljen među mnogim ženama u bivšoj Jugoslaviji, a njegova privlačnost nije izblijedjela ni danas.
1984.godine nastupio je na Pjesmi Eurovizije u duetu s Izoldom Barudžijom, izvodeći pjesmu “Ciao, amore” koja je osvojila 18. mjesto sa 26 osvojenih bodova. Nakon što je napustio grupu, nastavio je solo karijeru. Bio je član grupe “4 asa” u kojoj su bili i Jurica Pađen (“Aerodrom” i “Azra”), Rajko Dujmić (“Novi fosili”) i Alen Islamović (“Bijelo dugme” i “Divlje jagode”). Među njegovim najpoznatijim pjesmama su: “Vino na usnama”, “Evo noći evo ludila”, “Suzana” i “Nek živi ljubav”. Godine 2012. vratio se Srebrnim krilima.
BONUS TEKST :
Kao što smo već naučili iz biologije, ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis L.) je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici boražinovki (Boraginaceae). Početkom proljeća izrasta iz prizemnih listova koje zadržava tijekom zime. Stabljika je niske visine, prekrivena oštrim, kratkim, žljezdastim dlačicama, dosežući visinu od 20-30 cm. Listovi su tamnozeleni, prekriveni svijetlosivim mrljama koje ponekad izostaju, grubo dlakavi, dužine 4-12 cm i širine 2-5 cm. Prizemni listovi su široki i jajasti, te su postavljeni na peteljke dugih 5-10 cm, dok su gornji listovi izduženi, manji i sjedeći, obuhvaćajući stabljiku.
Cvjetovi su dvospolni i okupljeni u kratke, ali guste cvatove na vrhu stabljike. Čaška je oblikovana poput cjevaste zvijezde. Latice cvijeta imaju promjer od oko 1-1,5 cm, početno su crvenkaste, ali kasnije dobivaju ljubičastu ili plavu nijansu. Na jednoj stabljici često možemo naći cvjetove različitih boja. Cvate od marta do maja, privlačeći pčele svojim medom. Plod je jajolik, tamnosmeđe do crne boje, sjajan oraščić dužine od 3,5-4 mm.
Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili kuhani, te sadrže 10-30 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina. Za pripremu ljekovitog čaja, službeno se sakupljaju potpuno razvijeni listovi tijekom cvatnje biljke od marta do juna ili nakon cvatnje. Suše se na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju kako bi zadržali zelenu boju; inače mogu potamniti i postati pljesnivi.
Ovi listovi sadrže do 15% anorganskih tvari, uključujući 3-5% silicijeve kiseline, polisaharide, flavonoide, alantoin, i 6-10% trijeslovina. Nekada je biljka bila često korištena u narodnoj medicini, ali danas je pomalo pala u zaborav. Koristi se za liječenje bolesti respiratornog sistema, kao što su katar respiratornih putova, upala grla, kašalj s izbacivanjem sluzi, promuklost, te upala pluća. Za pripremu čaja, jedna žlica suhih listova prelije se kipućom vodom, ostavi poklopljeno 15 minuta, procijedi i pije tokom dana u malim gutljajima.
Ova biljka je uglavnom rasprostranjena širom većeg dijela Europe. Može se naći u svijetlim listopadnim i mješovitim šumama, u grmlju, uz putove te na vlažnim i zasjenjenim mjestima. Preferira gusto prekrivanje svježim, pjeskovitim ili slabo ilovastim tlom, šireći se od nizina do pretplaninskih područja.
