Socijalna pomoć jeste pomoć koja doprinosi zajednici na način da im povremeno isplaćuje određenu svotu novca.To se radi da bi se osiguralo da te osobe imaju dovoljno novca da mogu zadovoljiti osnovne ljudske potrebe.
Definicija usluga i osnovnih potreba podložna je vrijednosnim sustavima različitih zajednica koji su pod stalnim promjenama.
Praktično svaka povijesna država imala je određeni sustav socijalne pomoći i propise kojima su se osiguravali opstanak siromašnih, invalida, udovica i djece bez dovoljne skrbi. Na primjer, u židovskoj vjerskoj tradiciji postoji vjerska obveza brige za siromašne tzdekah, u islamskoj funkciju obavlja ustanova zekata, a u kršćanstvu je, osim poticanja privatnih milostinja, postojao pravno uređeni sustav brige za potrebite putem raširenog sustava kršćanskih bratovština i raznih crkvenih redova.
Danas je većini razvijenih i pravnih država, kao što je Srbija, socijalna zaštita određena zakonom, a sredstva osigurava i provedbu organizira vlada.Socijalna zaštita može biti organizirana od strane dobrotvornih organizacija, neformalnih društvenih skupina, vjerskih zajednica ili međunarodnih organizacija.U ovoj godini isplata socijalnih davanja za februar kreće 20. marta.
Od danas će Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja početi sa isplatom socijalnih davanja za februar. Objavljeno je da će sva odobrenja biti dostupna u naredna dva dana.
Sledeća isplata socijalnih davanja zakazana je za februar 2024. godine:
– Novčane socijalne pomoći, posebne novčane naknade i dodaci za pomoć i negu drugog lica biće isplaćeni 20. marta 2024. godine.
– Dečiji dodatak i roditeljski dodatak za februar biće isplaćeni takođe 20. marta 2024. godine.
– Naknade zarade tokom porodiljskog odsustva, nege deteta i posebne nege deteta stižu direktno od Ministarstva prema novom zakonu, planirano za 21. mart 2024. godine.
– Ostale naknade po osnovu rođenja, nege deteta i posebne nege deteta takođe će biti isplaćene direktno od strane Ministarstva, zakazane za 21. mart 2024. godine.
– Prava iz boračko-invalidske zaštite za februar 2024. godine biće isplaćena 20. marta 2024. godine.
BONUS TEKST :
Paradajz je loza puzavica koja može narasti do visine od oko 1,5 metar ili više ako pronađe oslonac. Nekultivirani paradajz obično dostiže visinu od 80 do 90 centimetara. U područjima s umjereno kontinentalnom klimom, paradajz je jednogodišnja biljka, dok je u krajevima poput Južne i Srednje Amerike višegodišnja biljka.
Kako smo već naučili u školi, paradajz ima dva kotiledona i raste iz sistema podzemnih korijena. Ako glavna stabljika prestane rasti, bilo zbog cvjetanja ili uginuća, pomoćne (lateralne) stabljike počinju rasti iz istog korijenskog sistema i razvijaju se u potpuno funkcionalne biljke. Stabljika paradajza je pokrivena sitnim dlačicama koje olakšavaju proces puzanja, posebno ako je biljka u kontaktu sa tlom ili vlagom. Paradajz ima složene listove, ali neke sorte imaju jednostavne listove slične krompiru.
Cvjetovi se formiraju u grupama, s prašnicima poredanim po rubovima, i imaju svojstvo samooprašivanja. Plod paradajza klasificiran je u grupu bobica. Stvarni plod koji se razvije iz ovarija biljke nakon oplodnje sadrži prazan prostor u kojem se nalaze sjemenke i plodni sokovi, a forma ploda varira od sorte do sorte. Sjemenke paradajza se dobivaju iz zrelih plodova, a prije sadnje moraju biti osušene i fermentirane.
Vodeći proizvođači paradajza u Evropi danas su: Italija s godišnjom proizvodnjom od 7 miliona tona, zatim slijedi Španija s 4 miliona tona, Grčka s 2 miliona tona, te Holandija s 0,6 miliona tona.
