Kada govorimo o stresu,stres ima ulogu i zdatak da pokreće kombinaciju signala u tijelu koji dolaze od hormona i živaca, što potiče nadbubrežne žlijezde da oslobađaju hormone, uključujući adrenalin i kortizol.
Kortizol je kortikosteroidni hormon koji se proizvodi u korteksu nadbubrežnih žlijezda. On je ključan hormon koji se često naziva “hormonom stresa” jer igra ulogu u organizmu kao odgovor na stres. Kortizol je odgovoran za povećanje krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, te ima imunosupresivno djelovanje.
Količina kortizola koju tijelo oslobađa ovisi o funkciji nadbubrežnih žlijezda, hipofize i hipotalamusa. Kortizol je sastavni dio prirodnog odgovora organizma na prijetnje od ozljeda ili opasnosti, pa je normalno da povremeno imate povišene razine kortizola (koje variraju tijekom dana).
Međutim, konstantna prekomjerna proizvodnja kortizola obično ukazuje na osnovni zdravstveni problem. Stanje koje karakteriše hronično visoke razine kortizola naziva se Kušingov sindrom ili hiperkortizolizam.
Većina stanica u tijelu ima receptore za kortizol, koje koriste za različite funkcije poput regulacije šećera u krvi, smanjenja upala, regulacije metabolizma, te poticanja sposobnosti pamćenja. Kortizol je bitan za zdravlje, ali prekomjerna količina može naštetiti tijelu i uzrokovati neželjene simptome.
Hipotalamus, dio mozga, uspostavlja interakciju s različitim žlijezdama u tijelu kako bi regulisao razinu hormona. Kada je riječ o kortizolu, ovaj proces je poznat kao “osovina” hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Kada je razina kortizola niska, hipotalamus oslobađa hormon koji potiče oslobađanje kortikotropina (CRH), što pokreće prednju hipofizu da oslobađa adrenokortikotropni hormon (ACTH). ACTH tada potiče nadbubrežne žlijezde da stvaraju i oslobađaju više kortizola.
Nadbubrežne žlijezde mogu oslobađati prekomjernu količinu kortizola iz različitih razloga.Stres pokreće kompleksan sklop signala u tijelu, koji dolaze od hormona i živaca. Ti signali potiču nadbubrežne žlijezde da oslobađaju hormone poput adrenalina i kortizola.Kao rezultat javlja se ubrzan rad srca ali i povećana energija, što je dio reakcije “bori se ili bježi”. To je način na koji se tijelo priprema za moguće opasne ili štetne situacije.
Kortizol također pomaže u suzbijanju svih funkcija koje nisu neophodne u situaciji borbe ili bijega. Kada opasnost prođe, vaši hormoni se vraćaju na svoje normalne razine, zajedno s tjelesnim funkcijama. Međutim, kada ste izloženi stalnom stresu, ovaj odgovor se ne uvijek isključuje. Produženo izlaganje kortizolu i drugim hormonima stresa može negativno utjecati na gotovo sve procese u vašem tijelu. To može povećati rizik od raznih zdravstvenih problema poput bolesti srca, problema s plućima, pretilosti, anksioznosti, depresije i drugih.
Hipofiza se nalazi u bazi vašeg mozga i ponekad je nazivaju “glavnom žlijezdom” jer nadzire i pomaže u regulaciji mnogih tjelesnih funkcija oslobađanjem hormona. Problemi s hipofizom mogu rezultirati nedostatkom ili prekomjernom proizvodnjom hormona, uključujući ACTH, koji potiče nadbubrežne žlijezde na oslobađanje više kortizola.
Neki od lijekova imau sposobnost da mogu rezultirati povećanim nivoima kortizola. Na primjer, neka istraživanja su već dokumentirala povezanost između oralnih kontraceptiva i nivoa kortizola u krvi. Postoje i kortikosteroidni lijekovi koji se primarno i koriste za liječenje određenih problema poput astme, artritisa, određenih vrsta karcinoma i drugih stanja također mogu uzrokovati visoke razine kortizola kada se uzimaju u visokim dozama ili dugoročno. Najčešće korišteni među njima su prednizon, kortizon i deksametazon.
