Kao što već znamo,svki čovek bi trebao da spava svaki dan minimalno 8 sati,jer nesanica nije baš najzdravija ni za nas ni za naš orgnaizam.Sa ovom izjavom slažu se i mnogi kardiolozi,među koje spada i Kati Tomasko.
Dr. Katie Tomasko, poznati autoritet za srčane bolesti, naglašava vezu između nedostatka sna i povišenog krvnog tlaka, što je dobro utvrđeni predznak kardiovaskularnih poremećaja.
Studije koje su skoror provođene, otkrile su uvjerljivu povezanost između nesanice i ozbiljnih kardiovaskularnih stanja poput hipertenzije, bolesti srca i zatajenja srca. Konkretno, istraživanja usmjerena na osobe koje su prethodno pretrpjele srčani udar ili primale arterijske terapije pokazala su značajnu vezu između nesanice i ponovnog javljanja teških srčanih komplikacija.
Podaci su iznenađujući, s čak 45% pojedinaca koji pate od nesanice, dok se 24% oslanja na tablete za spavanje radi olakšanja. Tokom razdoblja praćenja dužeg od četiri godine, dokumentirano je ukupno 364 slučaja ponovljenih teških kardiovaskularnih problema.
Nesanica ima sposobnost, ne samo da izazove nove kardiovaskularne probleme, već može i pogoršati već postojeća srčana oboljenja. Prema studiji nazvanoj “Napredak u spavanju”, osobe s srčanim problemima koje pate od nesanice mogu se suočiti s povećanim rizikom od zatajenja srca, moždanog udara i kardiovaskularne smrtnosti. To naglašava važnost mirnog sna i njegove blagotvorne učinke na putu oporavka i očuvanja dobrobiti srca.
Održavanje zdravog obrasca sna je od presudne važnosti, posebno za osobe koje imaju dijagnosticirana srčana oboljenja. Posljedice nesanice na srce mogu biti ozbiljne i znatno povećati rizik od komplikacija kod pacijenata koji već pate od srčanih problema.
Temelj našeg cjelokupnog zdravlja i blagostanja leži u kvalitetnom snu. Tijekom spavanja, naše tijelo prolazi kroz procese revitalizacije i obnavljanja, pružajući nam osvježen osjećaj energije za suočavanje s novim danom. Nažalost, zahtjevi modernog društva rezultirali su povećanom učestalošću nesanice i nedostatka sna, što predstavlja značajne rizike za naše zdravlje.
Obimna istraživanja nedvosmisleno su pokazala izravnu vezu između nedovoljnog sna, nesanice i raznih zdravstvenih problema. To obuhvaća, ali nije ograničeno na gojaznost, dijabetes, depresiju, anksioznost, pa čak i povećan rizik od prerane smrti. Konkretno, nedostatak sna može poremetiti osjetljivu hormonsku ravnotežu u tijelu, povećati razinu stresa, potaknuti upalne procese i oslabiti imunološki sustav, što pojedince čini podložnima brojnim bolestima.
S druge strane, redovan i kvalitetan san ima moć poboljšanja kako fizičkog, tako i mentalnog zdravlja. Duboki san pomaže u konsolidaciji memorije, poboljšava kognitivne funkcije te osigurava optimalno funkcioniranje kardiovaskularnog sustava. Nadalje, san igra ključnu ulogu u regulaciji apetita i metabolizma, što su ključni faktori u održavanju zdrave tjelesne težine i prevenciji gojaznosti.
Unapređenje kvalitete našeg sna može zahtijevati primjenu određenih praksi i prilagodbu dnevne rutine. Redovno vježbanje, izbjegavanje konzumacije kofeina i alkohola prije spavanja, stvaranje mirnog i ugodnog okruženja za spavanje te uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja su samo neke od mjera koje možemo poduzeti kako bismo postigli miran san.Da bi sve funkcionisalo,moramo se držati tog raporeda.
Važno je shvatiti da san nije samo užitak, već esencijalna potreba koja duboko i snažno utječe na naše cjelokupno zdravlje i blagostanje. Stoga bi davanje prednosti očuvanju zdravog sna trebalo biti osnovni cilj svakog pojedinca, jer to predstavlja ulaganje u naše dugoročno zdravlje i opću sreću.
