Ponekad je veoma korisno shvatiti kako treba dobiti dodatnu motivaciju,te da bismo povećali produktivnost tokom dana. Evo 3 savjeta kako podići efikasnost na viši nivo.Sredinom sedmice često se desi pad energije u odnosu na početak, kada je želja za postizanjem novih poslovnih uspjeha obično na vrhuncu. Problematičan je i petak uveče, jer nedostatak motivacije obično vodi i do smanjene produktivnosti.

Da biste postigli ovaj cilj i iskoristili svoj puni poslovni potencijal, predstavljamo vam tri saveta stručnjaka i psihologa koji su se pokazali korisnima u suočavanju sa stresom i nedostatkom radne motivacije.

 

 

  • Prvo što se savjetuje jeste da s odreknete multitaskinga,odnosno da radite jedno po jedno:
    Prvo što psiholozi ističu u vezi sa efikasnošću rada tokom dana jeste da je bolje zaboraviti na multitasking. Umjesto toga, trebalo bi da se fokusiramo na jedan zadatak i da ga završimo prije nego što se okrenemo drugim mejlovima, porukama ili planiranju sljedećih koraka. Mentalno je mnogo lakše koncentrisati se samo na jedan zadatak, a osjećat ćemo se produktivnije kada precrtamo jednu stavku sa liste, pa drugu, pa treću.Ako se uhvatimo rešavanja svih zadataka istovremeno, dovest ćemo sve do nereda ne samo u rasporedu već i u našem umu, što će usporiti proces rješavanja. Zato je bolje da se posvetimo zadacima  jednom pa drugom, i da se opustimo tokom dana. Bićete iznenađeni kako se to isplati.

 

  • Spremite sebi odjeću za sljedeći dan:
    Iako možda zvuči jednostavno, olakšavanje jutarnje rutine značajno pomaže u smanjenju stresa tokom ostatka dana. Stoga, pripremite doručak poput ovsene kaše veče prethodno, ubrzajte proces oblačenja odabirom outfita veče ranije, i započnite jutro bez opterećenja donošenja čak i sitnih odluka odmah nakon buđenja. Ovaj pristup omogućava osećaj organizovanosti i brži početak radnih obaveza.
  • Sredite prioritete :
    Ključno je, a zapravo osnovno, da odredite svoje prioritete za radni dan. Nemoguće je očekivati da ćete uspjeti da završite svih 20 velikih zadataka u osmočasovnom radnom danu – iako biste to možda željeli. Važno je da se zaustavite i jutarnje časove iskoristite za postavljanje jasnih i realnih ciljeva za dan, što će vam na neki način i olakšati osjećaj zadovoljstva na kraju radnog dana. Ako postavljate nerealna očekivanja pred sebe, nikada nećete biti zadovoljni i vjerovatno ćete biti stalno pod stresom.

 

 

Psihologija je zapravo društvena nauka koja proučava mentalne procese i njihovu manifestaciju u ponašanju. Cilj psihologije jeste da putem empirijskih istraživanja sticanje znanja o uzrocima i obrascima ponašanja pojedinca, kao i o načinima na koje ljudi doživljavaju svet oko sebe. Ovi psihički procesi uključuju čula, percepciju, pažnju, pamćenje, mišljenje, emocije i motivaciju. Interesantno je da termin “psihologija” potiče iz grčkih reči psiha, što znači duh, duša, život, um, dah, i logos, što označava govor, riječ, razmišljanje, rasuđivanje. Doslovno prevedeno, psihologija znači razmišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši.

Ovaj termin se prvi put pojavljuje u šesnaestom vijeku, u djelima Philipa Melanchthona i u naslovu izgubljenog rada Marka Marulića – “Psichiologia de ratione animae humanae”. Istoriski, psihologija je bila grana filozofije sve do 1879. godine, kada je osnovan prvi psihološki laboratorij u Lajpcigu pod vođstvom Wilhelma Wundta. Ovaj laboratorij je bio prvi na svijetu koji se bavio originalnim istraživanjima i eksperimentima u domenu psihologije, iako je William James još 1875. godine održavao demonstracije i teorijska predavanja o psihologiji na Harvard univerzitetu.

 

Preporučujemo