Jabuke su jedna od najzdravijih voćki. Kao što već znamo,zdravstvene koristi jabuka su čvrsto utemeljene. Ovo voće obiluje vlaknima, fitonutrijentima i antioksidansima, podržavajući proces mršavljenja. Preporučuje se redovito uključivanje jabuka u dnevnu prehranu zbog visokog udjela vode, pružajući istovremeno energiju.
Antioksidativne razine su izuzetno visoke, posebno polifenola koji su poznati po svojim antioksidativnim svojstvima. Studije su potvrdile vezu između konzumacije jabuka i smanjenog rizika od raka, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i dijabetesa.
Osim toga, zbog visokog sadržaja vlakana i vode, jabuke osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti bez dodavanja viška kalorija. Konzumiranjem nekoliko kriški jabuke prije obroka možete efikasno kontrolirati glad i smanjiti unos kalorija tijekom glavnog obroka. Regulacija razine šećera u krvi. Redovita konzumacija svježeg voća smanjuje rizik od dijabetesa, budući da se jabuke posebno sporije metaboliziraju, što rezultira postupnim oslobađanjem šećera u krvotok.
Ovaj postupak održava stabilne razine šećera u krvi i pruža kontinuiranu energiju tokom dana. Poboljšana gastrointestinalna dobrobit. Pektin, vrsta dijetalnih vlakana prisutnih u jabukama, djeluje kao prebiotik potičući rast korisnih bakterija u našem probavnom sustavu. Uključivanjem vlakana u prehranu podržavamo opštu dobrobit naše probave.
Zahvaljujući visokom sadržaju topivih vlakana, jabuke su odlično sredstvo za snižavanje holesterola. Osim toga, kombinacija tih vlakana s antioksidativnim svojstvima čini jabuke vrijednim saveznikom u borbi protiv visokog krvnog tlaka i potencijalnog rizika od moždanog udara. Zaštita živčanih stanica izuzetno je važna, a istraživanja su pokazala da uključivanje jabuka u svakodnevnu prehranu može štititi živčane stanice od oksidativnog stresa te smanjiti vjerojatnost razvoja stanja poput Alzheimerove bolesti.
Šta je to Alchajmerova bolest?
Kao što sigurno svi već znaju,ili su čuli za nju ,Alchajmerova bolest je progresivna, neizlječiva bolest mozga koja može dovesti do smrti. Napreduje uzrokujući demenciju, gubitak pamćenja, poremećaje mišljenja te promjene u ponašanju i osobnosti pacijenta.
U Sjedinjenim Američkim Državama, Alzheimerova bolest je na četvrtom mjestu kad je riječ o vodećim uzrocima smrti. Ona djeluje na kratkotrajno pamćenje i uzrokuje degeneraciju neurona i veza u moždanoj kori, što rezultira značajnim smanjenjem moždane mase. Bolest je prvi puta opisao psihijatar Alois Alzheimer 1906. godine, a prva dokumentirana osoba koja je oboljela od bolesti bila je Auguste Deter, žena koja je umrla 8. travnja 1906. u dobi od 56 godina, nakon što je sedam godina prije smrti oboljela od Alzheimerove bolesti.
Postoje terapije koje mogu usporiti napredovanje i ublažiti simptome u ranim fazama Alzheimerove bolesti. Ova bolest češća je kod žena i najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina. Prosječno trajanje bolesti je oko 7 godina, ali može trajati i do 20 godina. Autopsija osoba koje su patile od Alzheimerove bolesti često pokazuje oštećenja tzv. bazalne jezgre smještene u moždanom deblu, koja proizvodi acetilholin, neurotransmiter koji je ključan za prijenos signala između moždanih stanica. Nedostatak ove tvari otežava komunikaciju među stanicama, što dovodi do teškoća u pamćenju i rekapitulaciji informacija.
Kada bolest zahvati um, pamćenje postaje izrazito kratkotrajno. Informacije koje osoba primi brzo zaboravlja, često unutar nekoliko minuta, uz često pojavljivanje razdražljivosti i agresije. Potpuna dijagnoza Alzheimerove bolesti moguća je samo pregledom tkiva pod mikroskopom nakon smrti. Stoga se doktori oslanjaju na druge tehnike kako bi postavili dijagnozu. Proces dijagnosticiranja obično počinje isključivanjem drugih mogućih uzroka gubitka pamćenja, poput depresije, ali i manje lijepih stvari poput alkoholizma ili droga.
