Dragana Mirković oduvijek je glasila za jedno od najjačih imea na estradi.IOna je sa svojim suprugom Tonijem bila u braku već dugi niz godina.Međutim izgleda da je došlo do narušavanja odnosa.Na osnovu vijesti koje su dospjele u jvnost, Dragana je podnijela zahtjev za razvod braka.O čemu se rdi i zašto se Dragana odlučila na taj korak? Saznat ćemo u sljedećim danima.
Kao što to obično i biva,ni jedna akcija estradne umjetnice i austrijskog poduzetnika nije sugerirala probleme u njihovom braku. Naprotiv, tokom proteklih godina su se prepustili luksuzu, obilnim putovanjima i raskošnim poklonima, što su rado delili sa svojim pratiocima.
Dok su se Draganini fanovi nestrpljivo divili njenim slikama na luksuznim jahtama u Nici, Monaku i Australiji, nisu ni slutili za njenu skrivenu nesreću koju ni najveći obožavaoci nisu mogli otkriti.
Na osnovu tvrddnji iz pouzdanog izvora, Mirković i Toni već su duže vrijeme distancirani. Njihov zajednički život prekinut je prije tri godine, a uprkos nadama pjevačice da će obnoviti porodicu i vezu, došlo je do neočekivanog preokreta – izgleda da je austrijsk poduzetnik pronašao zadovoljstvo u drugoj ženi.
Dragana je prošla kroz teško razdoblje u svom životu, obilježeno prisustvom priča o Tonijevoj novoj partnerici. Ipak, odlučno je odbila bilo kakvu raspravu o tom pitanju.
U protekle tri godine uspješno je skrivala njihovu razdvojenost od javnosti, međutim rijetko ga je spominjala. Toni je povremeno dolazio na Draganin koncert s djecom, dok njegova nova partnerica živi s njim u stanu u Njemačkoj.
Ostaje neizvjesno kako će Dragana reagirati i prilagoditi se novonastalim okolnostima te kako će se nositi s pojavom žene koja je prekinula njihov brak na porodičnim okupljanjima.
BONUS TEKST:
Jaja imaju široku primenu u kulinarstvu zbog svoje visoke hranljive vrIJednosti i raznovrsnih jela koja se mogu pripremiti od njih. Bogatstvo proteina i holina čini ih ključnim sastojkom ishrane, što ih svrstava u isti nivo važnosti kao i meso unutar piramide ishrane.
Jaja se proizvodne u velikom broju i u najvećem broju slučajevu u pitanju su kokošija jaja,mada ne moraju biti isključivo kokošija.Samo u 2009. godini, širom sveta proizvedeno je oko 62,1 miliona metričkih tona jaja, što je rezultat proizvodnje od oko 6,4 milijarde kokošaka.
Pored kokošjih jaja, u ishrani se koriste i jaja gusaka, pataka, ćuraka i prepelica, iako u znatno manjoj meri.
Jaja su bogat izvor gotovo svih hranljivih sastojaka potrebnih ljudskom organizmu, što ih čini bitnim delom ishrane. Njihova hranljivost, ukus, dostupnost i raznovrsna primena čine ih veoma traženom namirnicom u pripremi različitih jela. Belance jajeta se ističe kao posebno vredan izvor proteina, jer je lako svarljiv i često se koristi kao standard za procenu kvaliteta proteina u ishrani.
Postoje i hlađena jaja koja su najčešće klasifikovana kao svježa jaja I klase, koja se čuvaju u hladnjači na temperaturi od 0-4 °C u periodu od 4 nedelje do 6 mjeseci. Jaja čuvana u hladnjači manje od 4 mjeseca smatraju se svežim ili tek odležanim jajima, u zavisnosti od veličine vazdušne komore i ostalih karakteristika. Inicijalno, vazdušna komora ili mjehur, formirani tokom hlađenja, relativno su mali. Međutim, tokom dužeg perioda skladištenja, ova komora se povećava usled isparavanja vode kroz pore ljuske.
