Svi znamo da je “prijelazni” period u životu žene pun nedaća. Malo žena prolazi kroz menopauzu bez ikakve brige, jer prestanak rada jajnika i pad hormona ipak mogu donijeti neke neugodne promjene u životu žene. Šta se dogodilo i kako riješiti problem. Dejana Milojević, specijalista akušerstva i ginekologije „Medigroup“. *Koji period života nazivamo menopauzom?
Menopauza je normalan dio starenja i obično se javlja između 45. i 55. godine. Može se javiti polako nakon operacije genitalija ili se može pojaviti iznenada. Definitivno označava kraj jajnika i kraj ciklusa, kraj ciklusa. Na to mogu uticati neredovni menstrualni ciklusi, obilne menstruacije, jer je to često simptom zbog kojeg žene posjećuju svoje ginekologe. Nažalost, ovi simptomi se javljaju rano i često se zanemaruju i ne prepoznaju.
Menopauza ostaje medicinska misterija. To je misterija koju treba naširoko otkriti, jer žene provode trećinu svog života doživljavajući orgazam i boreći se sa svim izazovima.
*Kako se tempo života ubrzava, koji su simptomi? Da li su ovi simptomi prirodni? Budući da je menopauza odgovor ženskog organizma na nedostatak polnih hormona, rad različitih organa postepeno slabi i prestaje, što rezultira sistemskim simptomima.
- Kao ginekolog, istakla bih prve simptome u urogenitalnom području – neredovno krvarenje, suvoća dna, bol pri snošaju na vrhu stomaka, peckanje, povlačenje, nelagodnost, neprijatan odnos, učestalo mokrenje bez infekcije. Genitalni poremećaji su definitivno povezani sa simptomima nedostatka estrogena – noćno znojenje, nesanica, valunge, vazodilatatorni simptomi, tahikardija.
Kognitivno bih istakao simptome kao što su razdražljivost i depresija. Ako se žena u menopauzi osjeća loše i ne uzima nikakve lijekove, to nema veze sa njenim zdravstvenim stanjem i kakvom će to oboljenjem izazvati, jer te bolesti uopće nema. Svaka žena prolazi kroz menopauzu. Ali u ovoj eri kada za žene vrijeme juri, to ih stavlja pod pritisak. Naše majke i bake to nisu shvatale ozbiljno.
- Što se tiče laboratorijskih testova i nivoa hormona – naravno FSH, estradiola i drugih, lipidnog profila i koagulacionih grafikona. Ovo se odnosi na žene sa onkološkom bolešću ili hroničnom bolešću ili autoimunom bolešću. To znači da se liječenje ili nadomjesna hormonska terapija odlučuje na osnovu stanja pacijenta. Koje vrste tretmana postoje: pilule, flasteri, ulja… Prva je klasična hormonska terapija.
Prema preporukama Međunarodnog društva za menopauzu, indikacije za hormonsku nadomjesnu terapiju su: rani simptomi nedostatka estrogena, srednjeročni simptomi koji se odnose na genitourinarnu atrofiju i kasni simptomi koji se odnose na prevenciju i liječenje. Poroznost koštane mase. U velikim studijama, terapija estrogenom koju je odobrila FDA primijenjena na kožu putem flastera, gelova i sprejeva smanjila je rizik od krvnih ugrušaka u usporedbi sa standardnim estrogenskim pilulama koje prolaze kroz kožu.
