Danas ćemo pisati o šest simptoma migrene koji nekada iznenade i neurologe. O čemu se tačno radi možete da pročitate u natavku današnjeg članka.
Migrena nije samo obična glavobolja – to je kompleksno neurološko stanje koje utiče na čitav organizam. Mnogi je pogrešno svrstavaju u kategoriju jakih glavobolja, ali zapravo može izazvati čitav niz simptoma koji nadilaze bol u glavi. Zbog svoje nepredvidive prirode, migrena često ostaje neprepoznata godinama, pa čak i decenijama. Kod nekih ljudi se manifestuje toliko neobično da je teško povezati simptome s istim uzrokom.
Ljekari ističu da se migrena nerijetko otkrije tek nakon što se isključe ozbiljnija stanja poput moždanog udara. Ova činjenica pokazuje koliko simptomi mogu biti zavaravajući i slični mnogo težim dijagnozama. Postoje slučajevi kada se napad migrene pojavi bez klasične glavobolje, ali s nizom drugih znakova: mučninom, poremećajem vida, nesigurnim hodom, slabošću u rukama ili nogama, pa čak i problemima s govorom. Takva raznolikost otežava postavljanje tačne dijagnoze, a pacijenti često mjesecima tragaju za objašnjenjem.
• Migrena se može javiti i bez bola u glavi.
• Simptomi variraju – od vizuelnih smetnji do problema s ravnotežom i govorom.
• Pravovremeno prepoznavanje je ključno za pravilno liječenje.
Nekoliko dana prije napada mogu se pojaviti predznaci koji upozoravaju na dolazak migrene. To su promjene raspoloženja, umor, razdražljivost, problemi sa spavanjem, ali i čudna želja za određenom hranom. Mnogi greškom misle da je, recimo, čokolada uzrok napada, dok je u stvarnosti – simptom. Tijelo kroz te nagle prohtjeve signalizira da se približava promjena u moždanoj aktivnosti koja dovodi do napada. Istraživanja potvrđuju da su ove promjene rezultat hemijskih procesa u mozgu, a ne posljedica samog unosa određene hrane.
Jedan od najpoznatijih i najzabrinjavajućih simptoma migrene je vizuelna aura. Osobe koje je doživljavaju opisuju svjetlucanje, cik-cak linije, zamagljen vid ili djelimični gubitak vida. Iako dramatična, aura je obično prolazna i traje između 20 minuta i sat vremena. Uzrok joj je talas električne aktivnosti u mozgu koji se širi kroz moždanu koru. Zahvaljujući napretku medicine, danas se ovaj fenomen mnogo bolje razumije, pa ljekari mogu preciznije razlikovati migrenozne aure od ozbiljnijih neuroloških stanja.
Još jedan simptom koji izaziva zabrinutost jeste afazija, odnosno poremećaj govora koji se može javiti tokom napada. Osoba izgovara pogrešne riječi, ima poteškoća da sastavi rečenice ili počinje da muca. Zbog sličnosti s moždanim udarom, ovakvi slučajevi često završavaju na hitnoj dijagnostici, što je ujedno i ispravan potez, jer jedino snimanje mozga može razlikovati ta stanja.
• Afazija tokom migrene može izgledati kao moždani udar.
• Brza reakcija i ljekarski pregled su obavezni.
• Snimanje mozga daje sigurnu potvrdu uzroka simptoma.
Kod nekih osoba migrena izaziva ekstremnu osjetljivost na svjetlost, zvuk, mirise ili dodir. Ova pojava poznata je kao taktilna alodinija, a uzrokuje da i najblaži dodir kože postane bolan. To pokazuje da migrena nije samo „u glavi“, već se širi kroz nervni sistem i utiče na cijelo tijelo. Osobe s ovim oblikom migrene često ne mogu da podnesu češljanje kose, nošenje određenih materijala ili jak miris parfema. Takva preosjetljivost govori o narušenoj obradi senzacija u mozgu i često ukazuje na hronični oblik migrene.
Poseban oblik, rijedak ali dramatičan, jeste hemiplegična migrena. Tokom napada može doći do prolazne oduzetosti jedne strane lica, ruke ili noge, što dodatno podsjeća na moždani udar. Ovo stanje gotovo uvijek zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, iako se kasnije pokaže da je uzrok – migrena. Stručnjaci ističu da je hemiplegična migrena često nasljedna i povezana s određenim genima koji utiču na moždane ćelije.
• Hemiplegična migrena izaziva privremenu paralizu dijela tijela.
• Obično se nasljeđuje i zahtijeva specijalistički nadzor.
• Uvijek se mora isključiti mogućnost moždanog udara.
Migrena ponekad pogađa i digestivni sistem. Ovaj oblik poznat je kao abdominalna migrena i najčešće se javlja kod djece. Umjesto glavobolje, mali pacijenti imaju bol u stomaku, mučninu, gubitak apetita ili povraćanje. Takvo stanje može trajati satima, pa roditelji i pedijatri često misle da je riječ o probavnim tegobama, dok se ne utvrdi pravi uzrok. Ova vrsta migrene pokazuje koliko su nervni sistem i stomak povezani, jer nervni impulsi i hormoni igraju veliku ulogu u pokretanju simptoma.
Zbog svega navedenog, važno je razumjeti kompleksnost migrene i ne potcjenjivati njene simptome. Faktori koji povećavaju rizik uključuju genetiku, hormone, stres i promjene u hemiji mozga – posebno u neurotransmiterima kao što su serotonin, dopamin i glutamat. Stručnjaci preporučuju da se obavezno uvede preventivna terapija ako se napadi javljaju više od jednom sedmično, kao i da se vodi računa o zdravim navikama.
• Dovoljno sna i redovni obroci pomažu u smanjenju napada.
• Stres i neredovno spavanje često su okidači.
• Pravovremena terapija sprječava hronične komplikacije.
Migrena nije znak slabosti niti prolazna smetnja. To je hronični neurološki poremećaj koji zahtijeva razumijevanje, edukaciju i pravilan pristup. Kada osoba nauči da prepozna rane znakove i reaguje na vrijeme, moguće je znatno smanjiti učestalost i jačinu napada. Na kraju, migrena nas uči da pažljivije slušamo svoje tijelo – jer ono neprestano šalje poruke koje ne treba ignorisati.
