Danas smo odlučili pisati o jednom vicu koji će vas sigurno nasmijati i malo skloniti od negativnih vijesti koje se konstantno pišu po društvenim mrežama. U nastavu pročitajte vic koji smo spremili.


BONUS TEKST:
Riža (Oryza sativa) je jedna od najvažnijih žitarica na svetu i već hiljadama godina predstavlja osnovu ishrane za više od polovine svetske populacije. Potiče iz Azije, tačnije iz oblasti današnje Kine i Indije, gde se uzgaja više od 9.000 godina. Riža je bila prisutna u kulturnim i istorijskim običajima mnogih naroda, a njena važnost u ishrani nastavlja da raste i danas.
Danas postoji više od 40.000 sorti riže, a razlike među njima ogledaju se u obliku, boji, teksturi i ukusu. Klasifikuju se prema različitim kriterijumima, a evo najpoznatijih vrsta:
- Bela riža – najzastupljenija vrsta, koja ima uklonjene opne i klicu, što produžava njen rok trajanja, ali smanjuje nutritivnu vrednost.
- Smeđa riža – s očuvanim omotačem zrna, bogata je vlaknima, vitaminima B grupe i mineralima, posebno magnezijumom i selenima.
- Divlja riža – tehnički nije prava riža, ali se odlikuje orašastim ukusom i bogatstvom proteina.
- Basmati i jasmin riža – poznate su po svojoj aromi i dugim zrncima, tipične za indijsku i tajlandsku kuhinju.
- Arborio riža – koristi se za pripremu rižota zbog svog visoko skrobnog sadržaja koji daje kremastu teksturu.
- Crna riža – poznata i kao „zabranjena riža“ iz drevne Kine, bogata antioksidansima i antocijanina, poznata po svojim zdravim svojstvima.
Nutritivne vrednosti riže variraju u zavisnosti od vrste. Smeđa i crna riža imaju veće količine vlakana, što pomaže u varanju i kontroli telesne mase. Riža je prirodno bez glutena, što je čini pogodnom za osobe sa celijakijom ili osetljivošću na gluten.

Zdravstvene koristi riže su mnoge:
- Podrška zdravlju srca zbog vlakana u integralnim vrstama riže.
- Kontrola telesne mase jer usporava varenje i smanjuje želju za grickalicama.
- Antioksidansi u riži pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja i usporavaju procese starenja.
- Nizak sadržaj masti čini je pogodnom za dijetetsku ishranu.
Riža je osnova mnogih svetskih kuhinja i koristi se u različitim jelima. Neka od najpoznatijih jela koja uključuju rižu su:
- Rižoto – italijansko jelo sa povrćem, sirom ili morskim plodovima.
- Pilav – aromatična riža kuvana sa začinima, mesom ili povrćem.
- Sushi – japansko jelo na bazi sirćetne riže sa sirovom ribom i algama.
- Paelja – špansko jelo sa morskim plodovima i šafranom.
- Biryani – začinjena riža sa mesom, popularna u južnoj Aziji.
- Mlečna riža – sladak desert sa mlekom, šećerom i cimetom.
Da bi riža bila savršeno pripremljena, potrebno je:
- Isprati rižu pre kuvanja da biste uklonili višak skroba i sprečili lepljenje.
- Poštovati pravilni odnos vode i riže – obično 2:1 za belu, a 2,5:1 za smeđu.
- Kuvati rižu poklopljenu, uz odmor od 5–10 minuta posle kuvanja, kako bi se para ravnomerno raspodelila.
Riža može trajati godinama ako se čuva na hladnom i suvom mestu, dok kuvana riža treba da se potroši u roku od 4 dana ako se čuva u frižideru, ili do 3 meseca ako se zamrzne.
Zanimljivosti o riži govore o njenoj dubokoj ukorenjenosti u kulturi: u mnogim narodima ona je simbol plodnosti i sreće, a često se baca na mladence tokom venčanja. U Japanu, riža ima i duhovno značenje i povezuje se sa božanstvom Inari, zaštitnikom pirinčanih polja.
Međutim, treba imati na umu da bela riža ima viši glikemijski indeks, što može uticati na nivo šećera u krvi, dok fitinska kiselina u smeđoj riži može smanjiti apsorpciju minerala ako se konzumira u prevelikim količinama.
Zaključno, riža ostaje jedna od najprilagodljivijih i najcenjenijih namirnica, prisutna u svakom kutku sveta. Bez obzira na to da li birate belu, integralnu, mirisnu ili egzotičnu varijantu, riža će obogatiti vašu trpezu sa nutritivnim vrednostima, ukusom i tradicijom u svakom zalogaju.

 
            