Nedavno nam je i zvanično nastupilo proljeće.Vrijeme je jako lijepo ,prava je proljetna atmosfera.Međutim sad se postavlja pitanje : pa gdje je bila zima?
Početak proljeća označava zvanični kraj zime, ali ove godine, bar na ovim područjima, zima je bila gotovo neprimjetna. Tek nekoliko dana blizu nule, poneki pokušaj snijega i rijetki hladni vjetrovi, znatno su daleko od tradicionalnih zimskih uslova. Pitanje je, jesu li se stvari možda promijenile?
Meteorologinja “Euronews-a”, Ljubica Gojković, ističe da je ova godina započela s toplotnim talasom, što prema njenim procjenama predstavlja najavu ekstremno tople godine.
“Ljeta 2023. su bila godina ekstrema, ali prva tri mjeseca 2024. su pokazala da se mogu pojaviti još gore situacije. Naime već u januaru, prosječna temperatura zraka odstupala je oko 2 stepena od normale, dok je u februaru prosječno odstupanje na cijelom teritoriju Srbije iznosilo oko 8 stepeni. Čitav februar je bio karakteriziran kao izrazito topao, s toplinskim valom koji je trajao gotovo cijeli mjesec.”
Na osnovu Ljubicinih izjava, februar 2024. službeno je zabilježen kao najtopliji mjesec od početka meteoroloških mjerenja, ne samo u Srbiji već i globalno.To znači da bi nam ljeto moglo biti toplo ,sa veoma visokim temperaturama,većim od predviđenih.
Neke podatke iznijela je i Ana Vuković Vimić s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu koja naime predviđa da će temperatura u periodu od 2041. do 2060. godine biti veća za oko 3 stepena. Ona ističe da bi moglo doći do konstantnog “probijanja” ekstrema. Trend toplijeg vremena nastavio se i u martu, dok meteorolozi prognoziraju topao april.
Gojković je rekla da dugoročni prognostički modeli za april predviđaju natprosječno toplo vrijeme, s odstupanjem od normale između 3 i 7 stepeni. Podsjeća da je prosječna maksimalna temperatura u aprilu između 14 i 21 stepen Celzijusa, što znači da će temperatura već u aprilu često prelaziti 25 stepeni.
Dodaje da se Balkansko poluostrvo nalazi u “vrućoj zoni” kada je u pitanju porast temperature, što implicira da se područje brže zagreva nego što je globalni prosjek.
“Posljednjih devet mjeseci su globalno bilježili najviše temperature ikad zabilježene, a razloge možemo pronaći u kombinaciji globalnog zagrijavanja i slabljenja fenomena El Niña. Posljedice El Niña u predstojećoj godini osjetit će se širom svijeta. Toplija atmosfera donosi ekstremnije vremenske prilike, što znači da će toplotni valovi biti duži, pljuskovi intenzivniji, a moguća su i produljena razdoblja suše”, dodaje Gojković.
El Niño, poznat i kao “dječak” ili “mali Isus” na španjolskom, predstavlja prirodnu meteorološku pojavu koja je povezana s promjenama klime u tropskim područjima. Nazvan je po toploj oceanskoj struji koja dolazi uz obale Perua tokom božićnog razdoblja. Ova pojava donosi obilnu kišu i vlažno vrijeme, često uzrokujući poplave u inače suhim područjima Južne Amerike, dok istovremeno dovodi do sušnih razdoblja u Indoneziji.
Nova istraživanja pokazuju da se El Niño javlja u nepravilnim intervalima od 3 do 5 godina, izazivajući anomalije u temperaturi oceanskih voda (koje mogu biti toplije za 2 do 8 °C) te u strujanju vjetrova u zapadnom dijelu Tihog oceana, uz obale Čilea i Perua. Tokom suprotnog fenomena, poznatog kao El Niña, mijenja se smjer strujanja i vjetrovi pušu od zapada prema istoku, što rezultira akumulacijom toplijih voda u istočnom dijelu Tihog oceana, povišenjem razine mora i smanjenjem hranjivih tvari u njemu.
