U savremenom vrtlarstvu, sve više pažnje se posvećuje prirodnim rešenjima za ishranu i zaštitu biljaka. Ljudi su postali sve svesniji uticaja koji hemikalije imaju na životnu sredinu, pa se okreću alternativama koje su efikasne, a ujedno i bezbedne. Među takvim prirodnim sredstvima, surutka se izdvaja kao izuzetno koristan i zanemaren resurs. Ovaj nusproizvod mlečne industrije, koji obično ostaje nakon proizvodnje sira, sadrži obilje korisnih sastojaka i predstavlja prirodni eliksir za biljke, posebno one osetljivije poput paradajza i krastavaca.

Većina baštovana, bilo da se uzgojem bave iz hobija ili profesionalno, ima isti cilj: dobiti zdrav, bogat prinos uz što manje ulaganja i bez upotrebe štetnih supstanci. Upravo u tom kontekstu, surutka se nameće kao idealno rešenje. Njen sastav je takav da ne samo da hrani biljku, već i štiti tlo, podstiče korisne mikroorganizme i jača prirodni imunitet biljaka.

Ono što surutku čini izuzetnom jeste to što ona ne samo da hrani, već i leči. Korišćenjem surutke, vrtlari istovremeno unose esencijalne hranljive materije u zemljište i bore se protiv raznih biljnih bolesti, a da pri tome ne ugrožavaju ekosistem.

Surutka je bogata korisnim jedinjenjima. Među njima su:

  • Laktozaprirodni šećer koji se koristi u borbi protiv štetnih mikroorganizama i nekih insekata. Ovaj šećer deluje tako što ometa metabolizam patogena, čime se sprečava njihovo širenje.

  • Proteini i aminokiselinevažne komponente koje pomažu biljkama da formiraju snažno tkivo i razviju zdrav enzimatski sistem.

  • Minerali poput kalijuma, kalcijuma, fosfora i magnezijumaključni su za zdrav razvoj korena, listova i plodova. Ovi elementi pomažu u procesu fotosinteze, učvršćuju ćelijske zidove i povećavaju otpornost biljke na stres.

  • Vitamini, naročito iz B grupestimulišu metabolizam biljke, utiču na njeno opšte zdravlje i čine je otpornijom na spoljne uticaje.

Još jedna važna komponenta surutke jeste mliječna kiselina. Ova supstanca ima antifungalna svojstva, a korisne bakterije prisutne u surutki deluju tako što stvaraju prirodnu barijeru na listovima biljaka. Kada se surutka prska na biljke, stvara se tanak sloj koji ne dozvoljava raznim patogenima da se razviju, a istovremeno propušta svetlost i vlagu koje su biljkama neophodne.

Načini primene surutke su brojni, ali da bi se postigli najbolji rezultati, važno je pratiti određene smernice.

Postoje dva osnovna oblika primene:

  1. Zalivanje korena

  2. Prskanje po listovima

U oba slučaja, važno je surutku razblažiti jer u koncentrovanom obliku može biti previše agresivna, posebno za mlade i osetljive biljke.

Za zalivanje korena, preporučuje se sledeći proporcija:

  • 1 deo surutke na 10 delova vode

  • Voda treba da bude sobne temperature kako bi se izbegao šok za biljke

Za prskanje listova, koristi se nešto jača koncentracija:

  • 1 deo surutke na 3 dela vode

  • Poželjno je dodati i malo naribanog prirodnog sapuna ili par kapi tečnog sapuna kako bi se rastvor bolje zadržao na listovima

Napomena: Rastvor je najbolje koristiti odmah nakon pripreme. Ne treba ga čuvati duže od 48 sati, jer zbog fermentacije može postati štetan, naročito za mlade biljke.

Kada je reč o učestalosti tretmana, postoje određene preporuke koje se razlikuju u zavisnosti od vrste biljke:

Krastavci:

  • Prvi tretman: 10 dana nakon presađivanja

  • Nakon toga: na svakih 14 dana, naizmenično prskanje i zalivanje

Paradajz:

  • Prvi tretman: 7 dana nakon sadnje

  • Sledeći tretmani: svake druge sedmice

  • Za jednu biljku je dovoljno oko 1 litra pripremljene otopine

Prskanje se kombinuje sa blagim zalivanjem biljke čistom vodom, što pomaže u ispiranju eventualnih ostataka i dodatno štiti listove od oštećenja.

Evo nekoliko saveta za optimalnu upotrebu surutke:

  • Biljke možete prskati svake 1–2 nedelje, u zavisnosti od stanja biljke i vremenskih uslova

  • Sadnice i mlade biljke treba tretirati slabijim rastvorom, ali češće – jednom sedmično

  • Završni tretman surutkom je poželjno obaviti nekoliko sedmica pre berbe, jer se time ubrzava sazrevanje plodova

Postoje i situacije kada je nepoželjno koristiti surutku. Prilikom tretmana, treba izbegavati sledeće okolnosti:

  • Jak vetar i kišaprskanje u takvim uslovima je neefikasno, jer će se rastvor brzo sprati sa biljaka

  • Jako sunceako se surutka nanosi kada su sunčevi zraci najjači, postoji opasnost od izgaranja listova

  • Neposredno pred padavinejer kiša spira tretman pre nego što deluje

Idealno vreme za primenu je rano ujutro ili predvečer, kada je temperatura umerenija, a svetlosni uslovi blagi. Ako kiša padne ubrzo nakon tretmana, preporučuje se da se ponovi postupak kada biljke ponovo budu suve.

U pojedinim slučajevima, prskanje posle kiše može imati i dodatnu prednost jer pomaže u prevenciji širenja gljivičnih bolesti koje se često javljaju nakon perioda vlažnog vremena.

Osim što se koristi za paradajz i krastavce, surutka može biti korisna i za druge kulture kao što su:

  • Paprika

  • Tikvice

  • Pasulj

  • Jagode

Neke iskusne baštovane koriste je i kod sobnih biljaka, u mnogo slabijoj koncentraciji, kako bi ojačali njihov imunitet i održali zdravlje korena.

Prednosti korišćenja surutke u vrtu se mogu sumirati na sledeći način:

  • Poboljšava strukturu zemljišta

  • Hrani biljke prirodnim, lako usvojivim nutrijentima

  • Smanjuje potrebu za hemijskim đubrivima i pesticidima

  • Podstiče mikrobiološku aktivnost u zemljištu

  • Povećava otpornost biljaka na bolesti i stresne uslove

Na kraju, vredi istaći da surutka nije samo sredstvo za gajenje biljaka – ona je primer kako prirodni otpad može postati koristan resurs. Korišćenjem surutke u vrtu, činimo korak ka održivijem načinu života, gde se ništa ne baca bez potrebe i gde obnavljamo vezu sa prirodom. Baš u tim jednostavnim, prirodnim metodama često se krije najefikasniji način za zdrav i obilan prinos.

Preporučujemo