Mnogo ljudi bar jednom se zapitalo zašto im se tjelesni miris ponekad promijeni, i to uprkos redovnom održavanju lične higijene. Neprijatan miris tela često se pogrešno pripisuje isključivo lošoj higijeni, ali uzrok može biti mnogo dublji i složeniji. Način ishrane, vrste namirnica koje unosimo i sveukupno stanje našeg organizma igraju veliku ulogu u tome kako tijelo miriše.

Iako genetika određuje određene aspekte telesnog mirisa – poput toga kako razgrađujemo pojedine spojeve – istina je da svakodnevne životne navike, a naročito prehrambeni izbori, direktno utiču na to da li ćemo mirisati svježe ili neprijatno. Odabir hrane može biti saveznik ili neprijatelj našem prirodnom mirisu, pa vrijedi obratiti pažnju na to šta unosimo u organizam.

Jogurt i mlijeko – slični, ali različiti efekti

Naizgled su jogurt i mleko vrlo slični – oba su bogata kalcijumom i proteinima, međutim, kada je riječ o uticaju na tjelesni miris, razlika je značajna. Jogurt, naročito onaj sa živim kulturama, sadrži probiotike – korisne bakterije koje pomažu u varenju i pomažu u eliminaciji jedinjenja kao što su sulfiti, koji su povezani s neugodnim tjelesnim mirisom.

Pored toga, mnogi jogurti sadrže i vitamin D, koji doprinosi redukciji štetnih bakterija u ustima i poboljšava oralno zdravlje, što posredno utiče i na svežinu daha.

Suprotno tome, konzumacija običnog kravljeg mlijeka može imati suprotan efekat. Mlijeko sadrži kolin, spoj koji je koristan za mozak i jetru, ali kada se razgradi u telu, stvara trimetilamin – jedinjenje koje ima specifičan, intenzivan miris ribe. Taj se miris izlučuje kroz znoj, pa može izazvati nelagodnost, čak i kod osoba koje se redovno peru i vode računa o čistoći.

Čaj ili kafa – ko osvježava bolje?

Zamjena jutarnje kafe sa šoljicom biljnog čaja može imati više benefita nego što se na prvi pogled čini. Biljni čajevi kao što su:

  • čaj od mente

  • kamilica

  • đumbir čaj

sadrže obilje antioksidansa koji pomažu organizmu da se oslobodi toksina. Kada je tijelo pročišćeno, prirodno će i mirisati bolje. Svježiji znoj, prijatniji zadah i balansirana koža samo su neki od rezultata.

S druge strane, kafa, iako omiljeni napitak mnogima, može da utiče na pojačano znojenje i pojavu neprijatnih mirisa. Kofein ima diuretičko dejstvo, što može dovesti do dehidracije – a dehidrirano tijelo izlučuje koncentrovaniji znoj, koji ima jači miris. Pored toga, kofein može stimulisati lojne žlezde, koje dodatno pojačavaju miris kože.

Voće i povrće – čistači i „krivci“ za mirise

Kada govorimo o uticaju hrane biljnog porekla na tjelesni miris, valja razmotriti nekoliko primjera.

Pozitivni efekti:

  1. Jabuke – bogate vlaknima, pomažu u eliminaciji toksina, čiste organizam i imaju blago detoksikacijsko dejstvo. Sve ovo doprinosi svježem dahu i prijatnijem opštem mirisu.

  2. Narandže – zahvaljujući citrusnim uljima i vitaminu C, ne samo da ostavljaju ugodan utisak u ustima, već i poboljšavaju miris kože iznutra.

Namirnice koje mogu izazvati problem:

  1. Karfiol – iako zdrav, sadrži značajne količine kolina, koji se razgrađuje u neprijatno mirišuće spojeve.

  2. Bundeva – slično kao karfiol, bundeva u većim količinama može pojačati stvaranje trimetilamina.

  3. Šparoge – bogate nutrijentima, ali sadrže asparaginsku kiselinu koja pri varenju prelazi u supstance koje daju oštar miris, naročito u mokraći.

Začini i njihova uloga u tjelesnom mirisu

Neizostavni u kulinarstvu, luk i bijeli luk obiluju sumpornim jedinjenjima koja se, nakon razgradnje u jetri, izlučuju putem znoja. Ovo daje karakterističan miris kože koji se zadržava satima.

Nasuprot njima, kardamom i cimet imaju suptilan, prijatan miris koji se kroz kožu može osloboditi u obliku lagane, ugodne arome. Osim toga, pomažu u održavanju svježeg daha i pozitivno djeluju na digestivni trakt.

Specifične namirnice i njihov uticaj

  • Celer – izdvaja se kao prirodni pojačivač feromona, hemikalija koje naše tijelo prirodno luči i koje imaju ulogu u međuljudskoj privlačnosti. Redovno konzumiranje celera može doprineti pozitivnijem mirisu tela.

  • Piskavica – često korišćena u kulinarstvu, njene sjemenke pospješuju varenje i smanjuju fermentaciju u crijevima. Manje gasova i toksina znače i manje neprijatnih mirisa.

  • Sjemenke bundeve, iako bogate mineralima, sadrže kolin – pa njihovo prekomjerno konzumiranje može imati slične posljedice kao kod bundeve: pojačan znojni miris i moguća halitoza (neprijatan zadah).

Meso i riba – šta ostavlja bolji miris?

Zanimljivo je da su studije pokazale kako muškarci koji ne jedu crveno meso ostavljaju prijatniji i prirodniji miris tela. Razlog je to što crveno meso zahteva dužu i kompleksniju probavu, što povećava broj nusprodukata – a oni, opet, utiču na promjene u tjelesnom mirisu.

Nasuprot tome, riba, pogotovo vrste poput lososa ili oslića, lako se vari, bogata je omega-3 masnim kiselinama i ne ostavlja neugodne tragove na znoju. Izbor ribe umesto mesa može biti mudra odluka ako želite ostaviti pozitivan fizički utisak u blizini drugih ljudi.

Šta sve možemo učiniti da poboljšamo svoj prirodni miris?

Ako želite da vaš tjelesni miris bude što prijatniji, razmotrite sledeće korake:

  1. Povećajte unos voća s detoksikacijskim svojstvima – poput jabuka i citrusa.

  2. Zamenite kafu biljnim čajevima – naročito mentom ili đumbirom.

  3. Izbegavajte prekomernu konzumaciju kolinom bogatih namirnica – kao što su karfiol, bundeva i sjemenke bundeve.

  4. Dodajte začine poput kardamoma i cimeta u ishranu – oni ne samo da poboljšavaju ukus, već utiču i na miris tela.

  5. Birajte lako svarljive izvore proteina – poput bijele ribe umjesto crvenog mesa.

  6. Ubacite celer i piskavicu u svakodnevnu ishranu – radi pozitivnog uticaja na feromone i crevnu mikrofloru.

Preporučujemo

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR