U nastavku današnjeg članka pogledajte jako zanimljive fotografije djevojke koja je uz finansijsku pomoć svoje tetke totalno promjenila svoj fizički izgled..
BONUS TEKST
- Baba Vanga, slavna bugarska vidovnjakinja i narodni iscjelitelj, ostala je zapamćena ne samo po svojim proročanstvima, već i po dubokoj životnoj mudrosti koju je velikodušno dijelila s ljudima. Iako je šira javnost za nju saznala nakon njene smrti – naročito nakon što su neka od njenih proročanstava, poput onog o napadu na Svjetski trgovinski centar 2001. godine, postala predmet interesa – ona je za života bila oslonac mnogima koji su je posjećivali kako bi potražili pomoć, savjet i nadu.
Za razliku od modernih pristupa zdravlju koji često uključuju skupe tretmane i lijekove, Vanga je vjerovala da je prava snaga zdravlja u prirodi, umjerenosti i duhovnom skladu. Jedan od njenih glavnih savjeta bio je hodanje bosih nogu po zemlji, naročito ljeti. Po njenim riječima, kontakt s tlom ima energetsko djelovanje – ono čisti, balansira i revitalizira cijelo tijelo. Posebno je isticala koliko je važno djeci dozvoliti igru u prirodi, u prašini, jer je to njihova prva veza s prirodnim svijetom.
- U središtu njenih preporuka bili su i prirodni biljni tretmani, poput kupki s livadskim biljem. Vjerovala je da se ljekovita svojstva trava najbolje apsorbiraju kroz kožu. Ove kupke nisu bile samo način opuštanja, već su služile i kao terapija za tijelo i duh – pročišćavale su organizam, jačale energiju i smirivale um.
Ishrana je bila ključna tema u njenim savjetima. Posebno je isticala važnost konzumacije kuvanog žita jednom sedmično, pri čemu se obavezno pila i voda u kojoj se žito kuhalo. Vanga je tvrdila da ta voda ima posebna energetska svojstva koja regeneriraju organizam iznutra. Hrana je, po njenom mišljenju, trebala biti jednostavna i prirodna: supe, čorbice, tečna jela i proizvodi od mlijeka činili su osnovu zdrave prehrane. Vjerovala je da mliječni proizvodi jačaju crijevnu floru, kosti i produžuju vitalnost.
- Veliki značaj pridavala je i umjerenosti u ishrani. Smatrala je da pretjerivanje vodi u bolest, a često je govorila: “Da je čovjek stvoren da jede mnogo, imao bi dva stomaka.” Skromnost nije preporučivala samo u ishrani, već u čitavom životnom stilu.
U njenim preporukama često se spominjao raženi hljeb, jer je vjerovala da raž ima snagu zemlje i da čisti krv, jača imunitet i tijelo čini otpornijim. Suprotno tome, upozoravala je na prekomjerno konzumiranje mesa i masnoća, jer one, po njenom mišljenju, opterećuju tijelo i narušavaju ravnotežu duha.
- Kad su u pitanju poroci, Vanga je bila odlučna – naročito prema cigaretama. Smatrala ih je jednim od najvećih neprijatelja zdravlja. Ipak, imala je razumijevanja za umjereno konzumiranje rakije, preporučujući jednu do dvije čašice prije jela, jer je smatrala da rakija u toj količini djeluje kao prirodni antiseptik i stimulans za cirkulaciju.
Šećer je bio još jedna stavka koju je trebalo svesti na minimum. Vanga je tvrdila da previše šećera “čini krv gustom i usporava duh”, pa je preporučivala da se koristi rijetko i oprezno.
- Njen pristup zdravlju nije se zaustavljao na fizičkom. Veliku pažnju posvećivala je psihičkom zdravlju. Stres, potisnute emocije i svakodnevne brige, prema njoj, razarali su čovjeka iznutra. Preporučivala je svakodnevno njegovanje mira i unutrašnje tišine, izbjegavanje rasprava i traženje unutrašnjeg balansa. Za nju je duhovna harmonija bila jednako važna kao i zdrava prehrana.
