Prije nekog vremena su stanovnici i planinra u Bosni i Hercegovini doživjeli prizore koji su do prije par godina smatrani nemogućim, a sve to u periodu božnićnih i novogodišnjih praznika. O čemu se tačno radi pročitajte u nastavku.
Umjesto očekivane tišine zime, zaleđenih planinskih staza i prirode u dubokom mirovanju, mnogi ljudi su posljednjih godina svjedočili nečemu potpuno neuobičajenom – zmijama i gušterima koji se kreću i sunčaju usred zimskih dana. Ovakvi prizori izazvali su iznenađenje, nelagodu, ali i ozbiljnu zabrinutost, jer gmizavci u tom periodu godine, prema svim prirodnim pravilima, trebali bi biti u hibernaciji. Njihova pojava nije samo neobična, već nosi jasnu poruku o promjenama koje se dešavaju u prirodi.
Prema podacima koje su objavljivali Federalni hidrometeorološki zavod BiH, BH Meteo i Al Jazeera Balkans, zimski periodi u Bosni i Hercegovini sve češće imaju prosječne temperature znatno više od uobičajenih. Tokom prazničnih dana, kada je zabilježen veći broj susreta s gmizavcima, temperature su u pojedinim planinskim krajevima bile bliže proljetnim nego zimskim vrijednostima. Upravo takvi topli intervali djeluju kao okidač za hladnokrvne životinje.
Gmizavci su izuzetno osjetljivi na promjene temperature jer njihova tjelesna regulacija zavisi od okoline. Kada zima izgubi stabilnu hladnoću, njihov biološki ritam se poremeti. Organizam dobija signal da je vrijeme za aktivnost, iako u prirodi još uvijek nema dovoljno hrane. Takva prerana aktivacija ima ozbiljne posljedice:
- trošenje energetskih zaliha predviđenih za cijelu zimu
- povećan rizik od uginuća zbog iscrpljenosti
- slabija otpornost na nagle povratke hladnoće
Planinari i izletnici opisivali su prizore zmija na toplim kamenim površinama i guštera koji se kreću planinskim stazama – ponašanje tipično za proljeće, a ne za januar ili februar. Mnogi su te prizore zabilježili i podijelili na društvenim mrežama, pitajući se da li je riječ o rijetkim slučajevima ili ozbiljnom upozorenju. Reakcije su pokazale duboku zabrinutost, ali i strah od promjena koje više nisu apstraktne, već vidljive na terenu.
Stručnjaci upozoravaju da problem ne pogađa samo gmizavce. Cijeli ekosistem može osjetiti posljedice. Gmizavci imaju važnu ulogu u prirodnoj ravnoteži:
- kontroli populacije insekata i glodara
- predstavljaju izvor hrane za ptice i sisare
- učestvuju u održavanju stabilnosti hranidbenih lanaca
Ako se njihove populacije smanje zbog energetskog iscrpljivanja ili uginuća, dolazi do lančane reakcije koja može poremetiti ravnotežu brojnih drugih vrsta.
Zoolozi i ekolozi čije su izjave prenosili domaći mediji ističu da ovakvi fenomeni nisu izolovani. Naprotiv, oni se savršeno uklapaju u širu sliku globalnog zagrijavanja. Gmizavci su među prvim vrstama koje reaguju na klimatske promjene, zbog čega se često nazivaju biološkim indikatorima. Njihovo ponašanje jasno pokazuje da se klimatski uslovi mijenjaju brže nego što se prirodni sistemi mogu prilagoditi.
Kroz istoriju, ljudi su neobično ponašanje životinja često doživljavali kao zloslutne znakove. Danas, iako imamo naučna objašnjenja, simbolika ovakvih pojava i dalje snažno djeluje. Susret sa zmijom usred zime ne izaziva samo strah, već i osjećaj da je prirodni poredak narušen. Upravo ta emocionalna reakcija često pokreće širu raspravu o ljudskoj odgovornosti prema prirodi.
U savremenom dobu, zahvaljujući brzom širenju informacija, ovakvi događaji dobijaju dodatnu težinu. Snimci gmizavaca u zimskim uslovima brzo postaju viralni, a reakcije variraju:
- od panike i straha
- preko nevjerice i poricanja
- do poziva na hitne ekološke mjere
Iako neke reakcije mogu djelovati pretjerano, one pokazuju rastuću svijest o ozbiljnosti klimatskih promjena.
Naučna zajednica nudi racionalno objašnjenje, ali i upozorenje: globalno zagrijavanje ne utiče samo na temperature, već i na sezonske cikluse, padavine i dostupnost hrane. Slične promjene u ponašanju gmizavaca već su zabilježene širom svijeta, uključujući pomjeranje perioda parenja i promjene u ishrani. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini dio je globalnog problema, koji zahtijeva dugoročne i koordinisane mjere.
Na kraju, pojava gmizavaca tokom zime ne treba se posmatrati kao senzacija, već kao upozorenje prirode. Granice između godišnjih doba postaju sve nejasnije, a posljedice tih promjena osjećaju i ljudi i životinje. Kako ističu stručnjaci, strah treba zamijeniti razumijevanjem i odgovornošću.
- edukacija o klimatskim promjenama
- smanjenje štetnih emisija
- očuvanje prirodnih staništa
Gmizavci koji se pojavljuju usred zime nisu slučajnost. Oni su glasnici promjena koje više ne možemo ignorisati. Način na koji reagujemo danas direktno će uticati na prirodu koju ostavljamo budućim generacijama.
