Svako je povrće zdravo,neko manje,neko više.U grupu jedne od najzdravijih namirnica spada i karfiol.Karfiol je vrlo zdravo povrće zbog bogatstva hranjivih tvari i spojeva, što može smanjiti rizik od različitih bolesti, kao što su bolesti srca i rak.
Dodatno, preporučuje se za mršavljenje, a ističe se njegova jednostavna kombinacija s drugim namirnicama i jelima. Postoji čak šest razloga zbog kojih biste trebali uključiti karfiol u svoju redovnu prehranu.
Karfiol je bogat hranjivim sastojcima jer ima nizak kalorijski sadržaj, ali pun je i vitamina i minerala. Na primjer, 100 grama svježeg karfiola pruža otprilike 27 kalorija, 58% dnevne vrijednosti vitamina C, 14% dnevne vrijednosti vitamina K, 12% dnevne vrijednosti vitamina B6 i 15% dnevne vrijednosti folata. Osim toga, sadrži kalij, mangan, kolin, magnezij i fosfor.
Karfiol obiluje vlaknima, što je od presudnog značaja za opšte zdravlje. Samo 100 grama svježeg karfiola sadrži dva grama vlakana, što pokriva oko 7 posto vaših dnevnih potreba. Vlakna su važna jer potiču rast zdravih bakterija u crijevima i smanjuju upalu u tijelu.
Ova namirnica je izuzetno bogata antioksidansima koji štite stanice od štetnih slobodnih radikala i upala. Posebno obiluje glukozinolatima i izotiocijanatima, vrstama antioksidansa koji su pokazali sposobnost usporavanja rasta stanica raka. Također sadrži karotenoide i flavonoide, koji imaju anti-kancerogeni učinak i mogu smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući bolesti srca.
Interesantno je da se karfiol često preporučuje u planovima prehrane za gubitak kilograma. Razlog tome je što sadrži samo oko 27 kalorija na 100 grama, omogućujući veću konzumaciju. Također, često se može koristiti kao zamjena za druge kaloričnije namirnice poput riže ili brašna.
Kolin je ključni nutrijent koji mnogi ljudi ne unose dovoljno. Na primjer, 100 grama karfiola sadrži 44 miligrama kolina, što čini 10 posto preporučenog unosa za žene i osam posto za muškarce. Kolin obavlja nekoliko važnih funkcija, uključujući održavanje staničnih membrana i podršku metabolizmu. Također je ključan za razvoj mozga i proizvodnju neurotransmitera, koji su bitni za zdrav živčani sustav.
Karfiol nije samo zdrav, već je i izuzetno lako uključiti u svakodnevnu prehranu. Može se jesti svjež, a čak i njegovi listovi su jestivi. Zbog neutralnog okusa, često se može kombinirati s raznovrsnim jelima poput salata, juha, variva i pečenih jela.
Karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) je jestiva biljka iz porodice Brassicaceae (krstašica ili kupusovača), koja se razvila kao jedna od mnogobrojnih podvrsta divljeg kupusa (Brassica oleracea L.). Danas postoji više uzgojenih sorti unutar ove vrste.
Cvjetača je jedna od dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice Cruciferae (Brassicaceae) .Karfiol vuče porijeklo iz Mediterana, ali proširena po cijelom svijetu. Ima slabo razvijen korijen s debelom i dugom drškom te jajastim lišćem. Ima visoku hranjivu vrijednost: sadrži 2,5-3% bjelančevina, 0,8-1% mineralnih tvari i 11-13% suhe tvari. Karfiol je biljka koja se uzgaja od ranog proljeća do kasne jeseni, preferirajući umjerene temperature od 13 do 20°C i dovoljnu količinu vlage.
Visoke temperature iznad 28°C rezultiraju manjim glavicama i gubitkom vrijednosti. Zahtijeva rahlo, humusom bogato tlo s blago kiselom reakcijom pH vrijednosti od 6,0-6,5. Osim minerala i vitamina, cvjetača je bogata antioksidansima, fitokemikalijama, glukozinolatima, tiocijanatima, karotenoidima poput luteina i zeaksantina, mastima, bjelančevinama, ugljikohidratima i obiljem vlakana. Niskokalorična je namirnica, s samo 25 kalorija u 100g.
