Danas Vam u ćlanku donosimo upozorenje našeg jednog od najpoznatiijih neurologoga,koje piće da se ne konzumira tokom leta,utiće jakološe na organizam a unistava srce i mozak,……
Poznati neurolog sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu, profesor dr Ranko Raičević, uputio je ozbiljno upozorenje građanima Srbije o potencijalnim opasnostima koje vrebaju tokom vrelih ljetnjih mjeseci. Istakao je koliko je važno da se vodi računa o ishrani i unosu pića kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti. Prema njegovim riječima, sve više ljudi trpi posljedice vrućine, a situacija je posebno kritična za one koji pate od hroničnih bolesti srca i krvnih sudova.
- Doktor upozorava da su visoke temperature izazov i za potpuno zdrave osobe. Kada je tijelo izloženo prekomjernoj toploti, dolazi do širenja krvnih sudova, smanjenja dopremanja kiseonika vitalnim organima i mogućeg naglog pada krvnog pritiska. Kod ljudi koji već imaju vaskularne probleme, ovakvi uslovi dodatno opterećuju organizam i mogu izazvati ozbiljne komplikacije.
Posebno je naglasio da mozak u takvim uslovima može da trpi zbog nedostatka kiseonika i hranljivih materija, što povećava rizik od glavobolja, vrtoglavica pa čak i težih neuroloških poremećaja. Još jednom je podsjetio da osobe sa hroničnim bolestima ni slučajno ne smiju preskakati terapiju, jer bi to moglo imati kobne posljedice tokom vrelih dana.
Na pitanje koja pića treba izbjegavati, profesor je bio izričit – gazirana pića i alkohol predstavljaju najveći rizik. Iako mnogi tokom vrućina instinktivno posegnu za gaziranim napitcima radi osvježenja, ona u stvari mogu poremetiti ravnotežu elektrolita u organizmu, povećati rizik od srčanih aritmija i dodatno opteretiti srce. Prema njegovim riječima, najbolji način za rehidrataciju i osvježenje je konzumacija negazirane vode.
Kada je riječ o alkoholu, profesor Raičević upozorava da je njegovo konzumiranje tokom ekstremnih vrućina posebno opasno. Alkohol izaziva širenje krvnih sudova, smanjuje zasićenost krvi kiseonikom i opterećuje srce i mozak. Žestoka pića su, prema njegovom mišljenju, najrizičnija jer mogu dovesti do naglih skokova i padova krvnog pritiska, čime se značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
- Profesor se dotakao i upotrebe klima uređaja tokom ljeta. Savjetuje da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne smije biti prevelika – idealno je da ona ne prelazi pet do šest stepeni. Nagli temperaturni skokovi opterećuju tijelo i sprječavaju njegovu prilagodbu. Takođe je upozorio da spavanje u prostoriji s uključenom klimom može izazvati upale disajnih puteva, glavobolje i ukočenost mišića.
Mnogi se žale na glavobolje i osjećaj iscrpljenosti nakon vrelih noći, a doktor objašnjava da je to često posljedica dehidracije i poremećaja u jonizaciji vazduha. Preporučuje da se pored kreveta uvijek drži flaša negazirane vode i da se pije u malim gutljajima tokom noći kako bi tijelo ostalo hidrirano.
Njegovi savjeti su naročito važni za starije osobe i hronične bolesnike, ali ni mlađi ljudi ne bi smjeli zanemariti rizike. Održavanje balansa organizma i izbjegavanje naglih temperaturnih promjena mogu značajno smanjiti rizik od teških zdravstvenih problema.
Zaključak profesora Raičevića je jasan – tokom ljeta je neophodno unositi dovoljno negazirane vode, izbjegavati gazirane napitke i alkohol, te pametno koristiti klima uređaje. Te male navike mogu biti ključne za očuvanje zdravlja kada su vrućine na svom vrhuncu
