Trenutno je vrijeme kada se prave zimnice, a mnoge domaćice koriste razne savjete kako bi uspjele da naprave najbolje zimnice. Pojavio se savjet da obična tableta može zamjeniti konzervans i spriječiti kvarenje povrća, a u nastavku ćemo pisati više na ovu temu.
U mnogim domaćinstvima širom Balkana i dalje postoji uvjerenje da se aspirin može koristiti kao konzervans za zimnicu. Generacije domaćica ubacivale su tablete u tegle s ajvarom, turšijom ili drugim specijalitetima, vjerujući da će tako produžiti svježinu hrane. Ta praksa zasniva se na činjenici da aspirin sadrži acetilsalicilnu kiselinu, supstancu koja zaista ima konzervirajuće dejstvo. Ipak, iako zvuči praktično, stručnjaci danas upozoravaju da je riječ o zastarjelom i potencijalno opasnom postupku.
- Prema savremenim saznanjima, upotreba aspirina u prehrambene svrhe više nije opravdana.
- Ova praksa je zastarjela i nije u skladu sa današnjim standardima u industriji hrane.
Prof. dr Tanja Petrović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu jasno je istakla da aspirin nema mjesta u teglama s povrćem. U prehrambenoj industriji acetilsalicilna kiselina nije odobrena već preko tri decenije. Tableta aspirina je lijek i kao takva namijenjena isključivo medicinskoj upotrebi, a ne očuvanju zimnice. Osim toga, postoji realna opasnost da ljudi koji već koriste aspirin kao terapiju unesu prekomjerne količine ove supstance putem hrane, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Umjesto aspirina, stručnjaci savjetuju upotrebu provjerenih i bezbjednih konzervansa. Na tržištu su dostupna samo dva odobrena sredstva ovog tipa.
- Natrijum benzoat, poznat jednostavno kao „konzervans“, lako se može nabaviti i odavno se koristi u domaćinstvima.
- Kalijum metabisulfit, poznat kao „vinobran“, takođe je decenijama prisutan i domaćice ga rado primjenjuju.
Pored hemijskih sredstava, postoje i fizičke metode čuvanja hrane. Najpoznatija je pasterizacija, proces koji se bez problema može sprovesti i kod kuće. Na taj način zimnica ostaje svježa i bezbjedna, a rizici koje donosi aspirin u potpunosti se izbjegavaju.
Ipak, i pored jasnih upozorenja, mnogi i dalje vjeruju da aspirin u malim količinama ne može biti štetan. Međutim, nuspojave ovog lijeka dobro su poznate i medicinski dokumentovane. Među njima su:
- čirevi i krvarenja u probavnom sistemu
- bolovi u stomaku, mučnina i povraćanje
- žgaravica i iritacija sluznice
- oštećenja bubrega i jetre
- glavobolje, osipi, pa čak i gubitak sluha.
Dugotrajna ili nesmotrena upotreba može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod osoba koje već koriste određene lijekove. To se odnosi na one koji piju razrjeđivače krvi poput varfarina ili heparina, zatim na korisnike diuretika, kortikosteroida, antidepresiva ili litijuma. Kombinacija aspirina s ovim preparatima može biti izuzetno rizična.
Važno je naglasiti da stručnjaci ne osporavaju konzervirajuću moć acetilsalicilne kiseline, već podvlače da ona nije bezbedna za upotrebu u hrani. Zdravstvene institucije i nutricionisti već godinama apeluju da se napuste narodni recepti koji nisu u skladu sa savremenim pravilima prehrambene sigurnosti. Zdravlje, poručuju oni, uvijek mora biti iznad tradicije.
Osim hemijskih konzervanasa i pasterizacije, domaćice mogu primijeniti i druge metode.
- Sterilizacija tegli i pravilno čuvanje na hladnom i tamnom mjestu produžavaju trajnost zimnice.
- Upotreba prirodnih sastojaka poput sirćeta ili limunske kiseline pokazala se kao vrlo efikasna i potpuno bezbjedna.
- Ovi postupci ne nose nikakve zdravstvene rizike, a pritom čuvaju autentičan ukus domaćih specijaliteta.
Interesantno je da je aspirin kao konzervans bio popularan naročito u drugoj polovini 20. vijeka. U to vrijeme dostupnost drugih sredstava bila je ograničena, pa su ljudi tražili brza i jednostavna rješenja. Činjenica da je aspirin mogao da produži trajnost namirnica učinila ga je privlačnim. Međutim, s vremenom se jasno pokazalo da ta praksa nije bezopasna. Danas, kada tržište nudi obilje sigurnih i provjerenih konzervansa, povratak na stare metode predstavlja korak unazad.
- Nuspojave aspirina ne treba potcjenjivati.
- Čak i mala količina, ako se svakodnevno unosi kroz hranu, može opteretiti organizam.
Osobe sa osjetljivim želucem ili istorijom gastritisa posebno su ugrožene, jer aspirin direktno oštećuje sluznicu i može izazvati krvarenje. Dugotrajna konzumacija povećava rizik od ozbiljnijih poremećaja, uključujući i hronična oštećenja bubrega i jetre. Kada se sve to sagleda, jasno je da potencijalna korist od produžavanja trajnosti zimnice ni približno ne opravdava rizike koje aspirin nosi.
U konačnici, poruka stručnjaka je nedvosmislena: aspirin pripada apoteci, a ne špajzu sa zimnicom. Iako ga mnogi i dalje smatraju „tajnim sastojkom“, naučne činjenice govore suprotno. Savremeno doba donijelo je bezbroj sigurnih i efikasnih načina da se sačuvaju omiljeni ukusi, pa insistiranje na aspirinima kao konzervansu nema nikakvo uporište.
Zbog toga je važno da se domaćinstva oslobode starih navika i okrenu metodama koje su provjerene i bezbjedne. Upotreba aspirina u prehrambene svrhe danas nema opravdanja i može biti ozbiljna prijetnja zdravlju. Zato je ključno raditi na edukaciji i podizanju svijesti – jer samo tako tradicionalna zimnica može ostati i ukusna i bezbjedna za sve generacije.
