U danasnjem članku Vam donosimo zanimljivost ,koliko razvedenih parova se opet uzme,proćitajte…

jutarnji clean.01_28_54_06.Still009.jpg

  • Brak, razvod i povratak – koliko puta Srbija svjedoči da se bivši supružnici ponovo venčaju? To pitanje nije samo kuriozitet, već i ogledalo promjena u društvu, mentalitetu i emocijama koje prate instituciju braka. U jednoj emisiji Kurir televizije, gošće iz svijeta psihologije, prava i matičnih knjiga pokušale su rasvijetliti šta se događa kada se ljudi odluče da život dijele – pa ga raskinu – a onda se možda i predomisle.

Psihološkinja Snežana Repac započela je razgovor podsjećanjem da živimo u vremenu velikih preokreta. Kako kaže, društvene promjene sve snažnije utiču na porodicu, koja je inače srž svakog društva. Te promjene, koje dolaze sa svih strana – od tehnologije, brzog načina života, do sve većeg individualizma – unose nemir, pa i udaljenost među partnerima.

  • “Danas je čovek često sam sebi dovoljan”, ističe Repac. Ljudi sve češće procesuiraju stvari unutar sebe, bez da ih dijele sa drugima, što stvara jaz u odnosima. Potreba za razmjenom osjećanja, mišljenja, čak i problema – polako se gubi.

 

  • jutarnji clean.01_35_52_03.Still010.jpg Gordana Božilović Petrović, objašnjavajući da razvod, iako zakonski moguć i uređen, rijetko kada protiče mirno. U svojoj karijeri, kaže, samo je u dva slučaja razvod bio bezbolan i bez napetosti. Najveće borbe vode se oko povjeravanja djece i visine alimentacije.

“Alimentacija se još uvijek pogrešno doživljava kao novac koji se daje bivšem partneru, umesto kao ono što jeste – sredstva za dijete,” naglašava Božilović Petrović. Dodaje i da sudovi jasno određuju iznose, u skladu s realnim potrebama djeteta, njegovim uzrastom, zdravljem i obrazovanjem.

  • Centri za socijalni rad imaju ključnu ulogu u ovom procesu – oni daju preporuku sudu, često odlučujući o tome šta je najbolje za dijete, jer sud ne može sam donositi takve odluke bez prethodne procjene stručnjaka. Procedura je jasno definisana, ali emocionalna pozadina razvoda i dalje ostaje teško breme za sve uključene.

Najemotivniji uvid u ovu temu dala je matičarka Gordana Lazić, žena koju zaljubljeni parovi iz Srbije obožavaju zbog topline i ljudskosti koje unosi u svoje vjenčanja. “Uvijek sam se pitala gdje nestane ta ljubav,” rekla je iskreno. Prema njenom iskustvu, kada ljubavi zaista nestane, razvod je bolja opcija nego život u tenziji, ali je važno da se i razilazak dogodi na civilizovan način. Nažalost, to je izuzetak, a ne pravilo.

  • Zanimljiv je i njen osvrt na ideju da matičari u budućnosti budu ti koji vode sporazumne razvode – bez sudova, bez konflikta, bez dodatne birokratije. “Kao što ljudi dolaze da zakažu venčanje, tako da mogu doći i reći: ‘Ne možemo više’,” predlaže. Ova ideja već postoji u nekim evropskim zemljama i mogla bi se razmatrati kao korak ka rasterećenju sudova i pojednostavljenju postupka.

  • U duhu pitanja iz naslova – koliko je puta matičarka venčavala iste ljude više puta? – Gordana Lazić kaže da takvi slučajevi postoje i nisu toliko rijetki kako bi se moglo misliti. Ima parova koji se razvedu, pa s vremenom shvate da su pogriješili – i ponovo se venčaju. Ljubav, kada se obnovi ili sazrije, zna da vrati ljude jedno drugom.

Govoreći o vremenskim i društvenim okolnostima koje su oblikovale brak u Srbiji, podsjetila je da je narod prošao kroz ratove, sankcije, siromaštvo – ali i da je sve to ostavilo tragove u intimnim odnosima. Brak danas traži više razumijevanja, prilagođavanja i spremnosti da se ne odustane olako.

  • Ipak, kad dvoje ljudi iskreno žele da se ponovo pronađu – čak i nakon razvoda – matičarka im otvori vrata. Sa osmijehom i bez predrasuda. Jer ponekad, tek nakon što se izgubi nešto vrijedno, ljudi nauče koliko je to vrijedilo.

U svijetu gdje su razvodi sve češći, ova priča podsjeća da ljubav zna da iznenadi – i da nekada drugi brak s istom osobom može biti prvi koji je zaista uspio.

Preporučujemo