Dijabetes, također poznat kao dijabetes, je kronična bolest koja je metabolička bolest. Nastaje kada gušterača postane manje funkcionalna i više ne proizvodi dovoljno inzulina, ili tijelo nije u stanju pravilno koristiti inzulin koji ima. Rezultat je povećan nivo glukoze u krvi, što može dovesti do ozbiljnog oštećenja tkiva i organa.
Loša prehrana, pretjerana konzumacija industrijski prerađene hrane, stres i nedostatak fizičke aktivnosti mogu povećati rizik od dijabetesa.
Razgovaramo sa dr. Endokrinolog VMA Saša Kiković govori o tome šta pacijenti treba da rade kada se suoče sa povišenim šećerom u krvi.
Šta učiniti kada test pokaže povišen nivo šećera u krvi?
Dijabetes se dijagnosticira ako je glukoza u krvi pacijenta ≥7,0 mmol/l i potvrđena ponovljenim testiranjem. Započnite liječenje ovisno o vrsti dijabetesa. Ako vam je šećer u krvi između 6,1 i 6,9 mmol/l, potreban je test opterećenja glukozom (OGTT). Ako su ove vrijednosti u predijabetičkom rasponu, preporuča se prvo promijeniti način života (prehranu i fizičku aktivnost), a zatim, ako je potrebno, provesti farmakološko liječenje.
Dijagnostički kriterijumi za dijabetes:
- Šećer u krvi ≥7,0 mmol/L,
Glukoza u krvi ≥11,1 mmol/l u OGTT testu nakon 120 minuta,
Slučajni nivo glukoze u krvi ≥11,1 mmol/l, praćen simptomima dijabetesa (poliurija, polidipsija, gubitak težine),
Glikirani hemoglobin ≥6,5%.
Može li se šećer u krvi sniziti dijetom?
Preporučiti dijetu za dijabetičare koja odgovara konstituciji pacijenta. Ishrana se zasniva na 50-55% ugljenih hidrata, 30-35% masti (manje od 30% kod tipa 2) i 10-15% proteina, sa pet do šest obroka dnevno. Dnevni unos soli treba da bude maksimalno 6 grama, a smanjen na 3 grama kod pacijenata sa visokim krvnim pritiskom.
Najbolji izvori zdravih ugljikohidrata su:
- voće,
povrće,
cjelovite žitarice,
Mahunarke (grašak, pasulj, sočivo),
Mlijeko sa niskim udjelom masti.
Također se preporučuje jesti ribu (barem dva puta sedmično), posebno bogatu omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, skuša i sardine. Osim toga, mononezasićene i polinezasićene masti koje se nalaze u hrani kao što su avokado, bademi i masline mogu pomoći u snižavanju kolesterola, ali ih treba konzumirati u umjerenim količinama jer su bogate kalorijama.
Osobe sa dijabetesom trebale bi izbjegavati:
Zasićene masti (masni mliječni proizvodi, mesni proizvodi),
Trans masti (koje se nalaze u prerađenoj i prženoj hrani),
Holesterol (ograničiti unos na 200 mg dnevno).
Faktori rizika za osobe sa graničnim nivoom šećera u krvi:
Osobe s predijabetesom imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa i, ako se ne liječe, mogu razviti komplikacije kao što su oštećenje srca, krvnih žila, živaca, bubrega i očiju.
Razlozi za povišeni šećer u krvi kod osoba bez genetske predispozicije:
Iako genetski faktori igraju važnu ulogu, faktori kao što su gojaznost, smanjena fizička aktivnost i stres mogu značajno povećati rizik od dijabetesa, posebno u kasnijoj životnoj dobi.
Analiza faktora rizika:
Na šta ne možemo uticati:
Genetska predispozicija, posebno za dijabetes tipa 2.
