Gojaznost i prekomjerna težina: današnji izazov
Gojaznost postaje sve veći globalni problem sa mnogim zdravstvenim posledicama. U današnjem društvu, brzi načini života i prehrambene navike često su neprikladni, što povećava rizik od prekomjerne težine. Hrana bogata vlaknima postala je oskudna, a mi često jedemo previše visokokalorične hrane, što dovodi do debljanja. Prema profesoru. Dr. SC. Branimire Nestoroviću, danas je važno razmisliti kako pravilno pratiti svoju ishranu i održavati ravnotežu, jer prirodna sklonost organizma da skladišti masnoće može biti značajna prepreka u procesu mršavljenja.

- Utjecaj gojaznosti na zdravlje
Gojaznost je povezana sa raznim bolestima, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bolesti zglobova, i postala je čest problem današnje populacije. U svojoj analizi, Nestorovich je istakla studiju koja pokazuje da ljudi sa prekomjernom težinom koji su bili podvrgnuti operaciji srca imaju dvostruko veću stopu smrtnosti od ljudi zdrave težine. Također je zanimljivo primijetiti da prema nekim studijama, ljudi s prekomjernom težinom često pokazuju viši nivo energije, što metode mršavljenja čini komplikovanijima. - Savjeti za dijetu: Kako smršati bez gubitka energije?
Dostizanje vaše idealne težine često sa sobom nosi osjećaj gladi, nezadovoljstva, pa čak i očaja. Međutim, Nestorović naglašava važnost kvaliteta, a ne kvantiteta unosa kalorija. Predložio je da ljudi umjesto da biraju visokokaloričnu hranu, biraju hranu bogatu vlaknima i proteinima, kao što su zobene pahuljice i razno voće i povrće.
Neki od njegovih savjeta uključuju doručak bogat proteinima, koji je ključan za energiju tokom dana, i pravilan unos hrane tokom dana.
Pored toga, Nestorović je pomenuo i ličnu priču iz knjige Vokija Kostića, gde je ispričao kako je imao melanholični trenutak dok je izbegavao masnu hranu na poslu, dok je uživao u hrskavoj jagnjećoj koljenici koja je dovela do kreativnog “proboja”.
Post i ishrana prema tradicionalnim i naučnim saznanjima
Jedan od predloga profesora. Nestorović je često ponavljao spominjanje posta. Prema pravoslavnoj tradiciji, post dva puta sedmično i konzumiranje samo 500 kalorija ne samo da osigurava fizičko i duhovno zdravlje, već i pomaže u jačanju imuniteta. Takođe preporučuje da pijete samo vodu ili nezaslađeni čaj nakon 18 sati. Ova dijeta može biti korisna strategija za one koji žele smanjiti unos kalorija, ali i uravnotežiti energetski balans svog tijela.
- Nauka iza gojaznosti: dopamin, leptin i izbor hrane
Dugoročno gledano, pretilost nije samo rezultat prekomjernog unosa hrane, već i rezultat hormonske disfunkcije. Dopamin je neurotransmiter odgovoran za osjećaj zadovoljstva i direktno utiče na našu sklonost konzumiranju hrane. Ljudi koji se bore protiv gojaznosti imaju smanjenu proizvodnju dopamina, zbog čega im treba više hrane da bi iskusili isto zadovoljstvo.
Osim toga, proizvodnja leptina, hormona odgovornog za sitost, smanjena je kod ljudi s prekomjernom težinom, što dovodi do uporne gladi i prekomjerne konzumacije hrane. Stoga, dodavanje cjelovitih žitarica vašoj prehrani i pijenje umjerenih količina crnog vina može pomoći u obnavljanju ravnoteže inzulina, hormona koji regulira glad i sitost.