Profesor Dr. Aleksandar Pavlovič Marković ističe važnu funkciju želuca i creva kao glavnih zaštitnika zdravlja i imuniteta, postavljajući pitanje koliko brinemo o ovim organima i koliko štetne navike mogu da pogoršaju bolest. Gastroenterolog objašnjava kako najbrže oštetiti crijeva, tvrdeći da sve bolesti proizlaze iz ovog problema i smatra da je ova posebna dijeta jedina korisna alternativa.
U videu objavljenom na zvaničnom YouTube kanalu RTS Ordinacija, prof. Dr Aleksandar Pavlovič Marković, dr gastroenterolog i predsednik Udruženja gastroenterologa Srbije, dao je detaljan prikaz bolesti creva, simptoma i neophodnih pregleda. . Ona je napomenula da u opštoj praksi svaki peti pacijent pati od nekog oblika bolesti crijeva, a česta je briga kolonoskopija, optički pregled debelog crijeva uz pomoć kolonoskopa.
- Kolonoskopija za tri specifična simptoma, sljedeće informacije pokrivaju važne detalje o bolesti crijeva i njenoj dijagnozi. Je li tačno reći da su crijeva ogledalo cjelokupnog zdravlja? Naravno, 400 godina prije našeg vremena, Hipokrat je izjavio da korijen svih bolesti leži u želucu. Iako nema detaljno razumijevanje osnovnih mehanizama, moderna saznanja sugeriraju da su naša crijeva dom za otprilike deset triliona mikroorganizama.
Svaki od ovih mikroorganizama ima svoj imuni sistem, koji djeluje kao katalizator kako korisnih tako i štetnih elemenata imunološkog odgovora našeg tijela. S obzirom da mikrobiota čini 90% našeg tijela, nema sumnje da igra vitalnu ulogu u brojnim fiziološkim funkcijama. Šta je najveći izazov sa kojim se suočavate?
- U našoj gastroenterološkoj praksi funkcionalne bolesti crijeva čine 80% slučajeva, a istinske organske bolesti (kao što su čirevi, teški artritis, kronične upale, rak i ciroza) čine preostalih 20%.
Kada pacijenti imaju simptome, ali nema dokaza o organskoj bolesti, ove probleme klasifikujemo kao funkcionalne bolesti crijeva. “Simptomi kao što su mučnina, nadutost, nelagodnost i bol u trbuhu obično su dominantni kada se jave u gornjem dijelu probavnog trakta”, rekli su doktori i podijelili najnovije statističke podatke. “Vrijedi napomenuti da u opštoj praksi oko svaki peti pacijent boluje od funkcionalne bolesti crijeva, dok se kod nas to penje na 80.3.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
