Postoje mnoge bolesti koje traju cijeli život, ali s njima se moramo nositi. Neki su neizbježni, a neki su uzrokovani lošim načinom života. Danas ćemo vam otkriti neke tajne o dijabetesu.
Dijabetes melitus, također poznat kao dijabetes, je dugotrajna metabolička bolest koju karakterizira neravnoteža inzulina, što dovodi do povišenog nivoa šećera u krvi. Posljedice ovog stanja mogu biti štetne za kritične organe i tkiva, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Postoji niz faktora i „okidača“ koji doprinose razvoju dijabetesa.
Nezdrava ishrana, prekomjeran unos prerađene hrane, stres i sjedilački način života mogu doprinijeti ovom stanju. Osim toga, ovi faktori mogu pogoršati simptome kod ljudi koji već imaju dijabetes.
Tipično, prvi simptomi i dijagnostički kriteriji za dijabetes uključuju učestalo mokrenje, ekstremnu žeđ i nagli, neobjašnjivi gubitak težine. Endokrinolog dr. Saša Kiković preporučuje hitnu intervenciju kod osoba sa nivoom šećera u krvi iznad 7,0 mmol/l.
Pored toga, osobe sa nivoom šećera u krvi između 6,1 i 6,9 mmol/l treba da se podvrgnu testu opterećenja glukozom koji se zove OGTT. Zdravstveni radnici se oslanjaju na različite kriterije kako bi utvrdili da li osoba ima dijabetes.
Ovi kriterijumi uključuju nivo glukoze u krvi natašte od 7,0 mmol/L ili veći, nivo glukoze u krvi od 11,1 mmol/L ili više u roku od 120 minuta tokom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT), nasumični uzorak krvi od 11,1 mmol/L ili veći, a Simptomi i nivo glikozilovanog hemoglobina (HbA1c) iznad 6,5%.
Osim toga, kontrola dijabetesa zahtijeva pravilnu ishranu. Osobe s dijabetesom ohrabruju se da jedu ishranu bogatu vlaknima i korisnim ugljikohidratima, dok unos zasićenih masti minimiziraju. Date su sljedeće preporuke: Za dobro zaokruženu prehranu, osoba s dijabetesom treba da konzumira oko 50-55% ukupnog kalorijskog unosa iz ugljikohidrata.
Masti bi trebale činiti 30-35% kalorija, ali osobe s dijabetesom tipa 2 trebale bi ograničiti unos masti na manje od 30%. Proteini bi trebali činiti otprilike 10-15% ukupnih kalorija. Ljudima s dijabetesom se savjetuje da izbjegavaju visoko prerađenu hranu, hranu s visokim sadržajem trans masti i zasićenih masti.
Ljudi sa nivoom šećera u krvi na granici normalnog imaju veći rizik od razvoja dijabetesa. Da biste spriječili ovu mogućnost, važno je slijediti hranljivu ishranu, kontinuirano se baviti fizičkom aktivnošću i održavati zdravu težinu. Osim toga, preporučuje se skrining za dijabetes u dobi od 45 godina ili ranije ako su prisutni drugi faktori rizika, kao što je visok BMI ili porodična anamneza bolesti.
