Branka Sovrlić je poznata pjevačica koja je nedavno imala ozbiljan zdravstveni problem koji ju je odveo u bolnicu. U pitanju je bio problem za kojeg se smatra da je simbol zdrave ishrane, a to je čia sjeme.
Branka je otvoreno ispričala svoju neprijatnu situaciju. Kako je navela, konzumirala je chia sjemenke bez prethodnog namakanja, vjerujući da čini dobro svom organizmu. Međutim, posljedice su bile neočekivane i nimalo bezazlene.
„Jela sam ih tako, nisam ih natopila, pa su mi se zalijepile za crijeva. I eto – ne preporučujem nikome da to jede, ni slučajno!“, ispričala je pjevačica u svom iskrenom obraćanju. Njene riječi brzo su odjeknule u javnosti i otvorile raspravu o tome koliko zaista poznajemo namirnice koje nazivamo „superhranom“.
Čia sjemenke su, bez sumnje, nutritivno bogate. Obiluju vlaknima, omega-3 masnim kiselinama, proteinima i mineralima koji doprinose zdravlju srca, regulaciji probave i stabilizaciji šećera u krvi. Ali, upravo zbog njihove sposobnosti da u dodiru s tečnošću nabubre i povećaju svoj volumen i do 12 puta, mogu predstavljati rizik ako se konzumiraju suhe. U probavnom traktu mogu izazvati nelagodu, bolove, pa čak i ozbiljnije komplikacije poput opstrukcije crijeva. Brankin slučaj je jasan podsjetnik koliko lako nepažnja u pripremi može dovesti do problema.

Slična iskustva nisu rijetkost. Stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore upozoravaju da nekontrolisana upotreba popularnih „supernamirnica“ može biti opasna. Čia, lan ili kvinoja zahtijevaju pravilnu pripremu i umjerene količine. Preporuka je sjemenke uvijek potopiti najmanje 15–20 minuta prije jela i ne konzumirati više od jedne do dvije kašike dnevno. Takođe, važno je piti dovoljno tečnosti, kako bi njihovo djelovanje bilo korisno, a ne štetno.
Branka je ovu neprijatnost iskoristila i da napravi poređenje između tradicionalne i moderne kuhinje. „Savjetujem svima da jedu ono što su nam bake spremale, a ne da izmišljamo toplu vodu“, poručila je. Njene riječi naišle su na odobravanje dijela javnosti koji zagovara povratak jednostavnoj, domaćoj ishrani, bogatoj sezonskim povrćem, žitaricama i jelima koja ne zahtijevaju egzotične dodatke. Tradicionalna kuhinja, osim nutritivne vrijednosti, nosi i osjećaj sigurnosti, dok moderni trendovi ponekad više zbunjuju nego što donose dobrobiti.

Podaci Nutricionističkog društva Srbije potvrđuju da se sve više ljudi okreće globalnim trendovima u ishrani, često bez dovoljno znanja o pripremi i mogućim kontraindikacijama. Rezultat može biti paradoksalan – namirnica koja se promoviše kao zdrava, postaje uzrok komplikacija. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se, prije uvođenja novih prehrambenih navika, posebno kada je riječ o egzotičnim sjemenkama i dodacima, konsultuje ljekar ili nutricionista.
Iako chia sjemenke mogu biti vrijedan dodatak ishrani, važno je poznavati i njihova ograničenja. Pretjerana konzumacija može izazvati nadutost, gasove i probleme kod osoba s osjetljivim želucem. Osobe koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi moraju biti posebno pažljive, jer visok sadržaj omega-3 kiselina može uticati na zgrušavanje.
Brankina priča tako postaje opomena – zdravo ne znači uvijek i bezopasno. Čia sjemenke nisu neprijatelj, ali traže poštovanje pravila. Ako se pravilno pripreme, mogu biti odličan dodatak jogurtu, kaši ili salati. Ali korišćene pogrešno, mogu prouzrokovati neprijatna, pa i ozbiljna stanja.
Na Balkanu, gdje ishrana tradicionalno obiluje povrćem, mahunarkama i domaćim žitaricama, stručnjaci sve češće naglašavaju da nije nužno slijepo pratiti trendove. Prema istraživanjima Univerziteta u Sarajevu – Fakulteta zdravstvenih studija, upravo tradicionalna ishrana mediteranskog i balkanskog tipa, uz umjerene prilagodbe savremenim potrebama, daje najbolje rezultate u prevenciji hroničnih bolesti.
Iskustvo Branke Sovrlić podsjeća nas da ponekad vrijedi poslušati savjet starijih generacija: jesti umjereno, raznoliko i prirodno.
Zaključak je jasan: zdravlje se ne gradi na trendovima, već na znanju i umjerenosti. Prije nego što posegnemo za novim receptom s društvenih mreža ili reklamom, trebamo se zapitati – da li uopšte znamo dovoljno o toj namirnici i njenom uticaju na organizam? Jer čak i ono što se smatra najzdravijim može imati tamnu stranu, ako se ne koristi na pravi način.












