Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, prosječna primanja u Hrvatskoj nastavila su rasti tokom ožujka, ali brojke istovremeno pokazuju da značajan dio građana i dalje prima manje od službenog prosjeka.
Prema zvaničnim podacima, prosječna mjesečna netoplaća u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1555 eura. U poređenju sa istim periodom prošle godine, riječ je o povećanju od 7,4 posto nominalno, dok je realni rast, kada se uračuna inflacija i rast troškova života, bio nešto skromniji i iznosio 2,5 posto. Ovi podaci pokazuju da su primanja formalno rasla, ali i da su građani dio tog povećanja osjetili kroz više cijene hrane, režija i svakodnevnih troškova.
U odnosu na veljaču, zabilježen je dodatni rast plaća. Prosječna neto zarada porasla je za 1,8 posto, što potvrđuje nastavak trenda rasta primanja koji traje već duže vrijeme. Ipak, iza prosjeka kriju se velike razlike među sektorima i zanimanjima.
Tako su najveće plaće zabilježene u sektoru zračnog prijevoza, gdje zaposleni u prosjeku primaju čak 2309 eura mjesečno. S druge strane, među najslabije plaćenim djelatnostima i dalje je proizvodnja odjeće, gdje prosječna netoplaća iznosi svega 996 eura. Razlika između najbolje i najlošije plaćenih sektora tako prelazi 1300 eura, što jasno pokazuje koliko tržište rada nije ravnomjerno.
Posebno zanimljiv podatak odnosi se na medijalnu plaću, koja mnogi ekonomisti smatraju realnijim pokazateljem standarda građana. Medijalna netoplaća za ožujak iznosila je 1317 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje od tog iznosa, dok je druga polovina zarađivala više. Upravo ovaj podatak otkriva da veliki broj radnika zapravo ne prima iznos koji se prikazuje kao službeni prosjek.
Rast je zabilježen i kod bruto primanja. Prosječna bruto plaća u ožujku dostigla je 2183 eura, što predstavlja rast od 8,4 posto na godišnjem nivou. Najveće bruto zarade ostvarene su u sektoru promidžbe, istraživanja tržišta i odnosa s javnošću, gdje su primanja prelazila 3375 eura mjesečno.
Statistika pokazuje i zanimljive podatke o broju radnih sati. Tokom ožujka zaposleni su prosječno imali 173 plaćena sata rada, što je više nego mjesec ranije. Najviše sati evidentirano je u vodnom prijevozu, dok su najmanje radili zaposleni u pravnim i računovodstvenim djelatnostima te socijalnoj skrbi bez smještaja.
Iako su ukupne mjesečne plaće rasle, satnica je ipak zabilježila pad na mjesečnom nivou. Prosječna netoplaća po satu iznosila je 8,72 eura, što je manje nego u veljači, ali i dalje više nego godinu ranije.
Objavljeni podaci još jednom su otvorili pitanje stvarnog životnog standarda građana. Dok pojedini sektori bilježe visoke zarade i stabilan rast, mnogi radnici u slabije plaćenim djelatnostima i dalje teško prate rast životnih troškova. Upravo zbog toga rasprave o prosječnim i medijalnim plaćama postaju sve važnije, jer brojke često ne prikazuju stvarnu svakodnevicu većine zaposlenih ljudi.
