Približilo nam se i to famozno pomjeranje sata i prelazak na ljetnje računanje vremena. Ovo može uticati na naše navike i svakodnevni ritam, a doktori istražuju kako ova promjena može uticati na naše zdravlje.
Mnogi su doživjeli stres ali i nezadovoljstvo zbog pomjeranja sata, posebno kada se sat pomjera unaprijed (ko što je to sada slučaj) skraćujući im spavanje za sat vremena. U noći sa subote, 30. marta, na nedelju, 31. marta, kazaljke su se pomakle sa 2 sata ujutru na 3 sata ujutru. Da li osim nervoze, ovo pomjeranje može izazvati i zdravstvene probleme?
Nedavno je obavljeno istraživanje u bolnici Mejo koje je obuhvatilo više od 36 miliona odraslih osoba. Fokus istraživača bio je na nedjelji neposredno prije pomjeranja sata u proljeće i jesen. Studija je trajala 5 godina, a zaključke je iznio dr. Bendžamin Saterfild, koji je stručnjak za kardiovaskularne bolesti ali je i glavni autor studije.
Na osnovu istraživanja provedenog širom SAD-a, ustanovili smo da je mala vjerovatnost postojanja klinički značajne razlike u kardiovaskularnom zdravlju zbog pomicanja sata.
Uvođenje ljetnog računanja vremena ima za cilj bolje usklađivanje društvenih i radnih aktivnosti sa dnevnim svjetlom, što može unaprijediti kvalitet života i doprinijeti osjećaju blagostanja pružajući više vremena za boravak na otvorenom.
Međutim, u danima nakon pomjeranja sata, možete osjetiti neobičnost jer mijenjate svoj uobičajeni ritam.
Takođe, ukoliko se budite rano, može biti potrebno ustati i pripremiti se za posao dok je još uvek mrak napolju, što su negativne posljedice ove promjene. Američka akademija za brigu o spavanju (American Academy of Sleep Medicine) nudi nekoliko savjeta koji mogu olakšati prilagođavanje ovom prelasku.
- Postepeno prilagođavajte svoj raspored spavanja i buđenja. Nekoliko dana prije prelaska na ljetno računanje vremena, pokušajte da legnete u krevet barem 15-20 minuta ranije.
- Iskoristite jutarnje sunce u danima oko pomjeranja sata, što vam može pomoći da se lakše probudite i dobijete energiju.
- Znači kao što smo več rekli,tokom vikenda sat se pomjerio, posvetite se odmoru i opuštanju kako biste se lakše prilagodili ovoj promjeni i bili spremni za nadolazeću radnu nedjelju.
Šta su to kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju oboljenja koja pogađaju srce ili krvne žile (arterije i vene). Njihovo nastajanje može biti posljedica različitih faktora rizika, koji obuhvataju kombinaciju bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih činilaca, poput nezdrave ishrane, pušenja, nedovoljne fizičke aktivnosti, prekomernog konzumiranja alkohola, izloženosti zagađenom vazduhu, visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola, dijabetesa, gojaznosti, oboljenja bubrega i stresa.
Takođe, genetska predispozicija, etnička pripadnost, pol i starost takođe mogu uticati na rizik od razvoja kardiovaskularnih oboljenja.Kod muškaraca, uobičajeni simptomi srčanog udara su jaka bol u grudima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti, te otežano disanje.Iako žene mogu doživjeti neke od istih simptoma, njihova bol često je difuzna, proširujući se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa.
Žene mogu osjetiti bol koji podsjeća na probavne smetnje ili koji može biti nepostojan. Ponekad se mogu javiti i simptomi kao što su neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, lupanje srca i hladan znoj. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Takođe, žene češće imaju teže prve srčane udare koji često rezultiraju smrću, u poređenju s muškarcima.
