Suvoća usta, poznata i pod stručnim nazivom kserostomija, je stanje koje gotovo svako od nas iskusi makar povremeno – bilo da se probudimo s osećajem da su nam usta “kao papir”, ili da tokom napornog dana osetimo neprijatnu suvoću koja nas primora da odmah posegnemo za čašom vode. Naizgled bezazlena i privremena, ova pojava može biti znak da telo pokušava da nam nešto poruči – bilo da je u pitanju jednostavna dehidratacija, reakcija na određeni lek, ili pak simptom ozbiljnijih i hroničnih bolesti.

U našem svakodnevnom životu često ne pridajemo pažnju sitnicama kao što su vlažnost u ustima ili količina pljuvačke, ali pljuvačka igra daleko značajniju ulogu nego što mislimo. Osim što omogućava da lakše žvaćemo i gutamo hranu, ona štiti zube i desni od bakterija, pomaže u govoru i održavanju ukusa, ali i čuva čitav ekosistem usne šupljine. Kada nivo pljuvačke padne ispod optimalnog, dolazi do osećaja neprijatnosti, a dugoročno i do oštećenja oralnog zdravlja.

Kako pljuvačne žlezde funkcionišu i zašto su od ključne važnosti?

U ustima se nalaze tri glavne vrste pljuvačnih žlezda: podušne, podjezične i podvilične. One svakodnevno proizvedu i do 1,5 litara pljuvačke, ali ta količina varira u zavisnosti od različitih faktora kao što su unos tečnosti, fizička aktivnost, ishrana, stres, pa čak i vreme dana. Ove žlezde svojom funkcijom obezbeđuju kontinuirano vlaženje usne šupljine, čime omogućavaju nesmetano funkcionisanje organa za varenje, govor i zaštitu od mikroorganizama. Kada dođe do njihovog oslabljenog rada, telo to brzo signalizira – kroz osećaj suvoće, nelagodu, pa i otežano žvakanje ili govor.

Uzroci suvih usta – šta sve može da stoji iza ovog simptoma?

Uzroci suvoće u ustima mogu biti različiti – od prolaznih i svakodnevnih faktora do ozbiljnih hroničnih bolesti. Evo pregleda najčešćih uzročnika:

  1. Dehidratacija
    Nedovoljno unošenje vode verovatno je najčešći i najjednostavniji razlog zbog kojeg se osećamo suvo u ustima. Kada telo ne dobija dovoljno tečnosti, ono štedi ono što ima, a prva mesta gde to postaje vidljivo su usta. Suvoća se dodatno pojačava noću, naročito kod osoba koje spavaju otvorenih usta ili imaju problem sa hrkanjem.

  2. Disanje na usta tokom spavanja
    Osobe koje noću dišu kroz usta neretko se bude s izraženom suvoćom jezika i osećajem da im je usna šupljina “gruba” ili “lepljiva”. Ova pojava se često javlja kod onih sa alergijama, devijacijom nosne pregrade, ili zapaljenjem sinusa, ali može biti i jednostavno posledica loše navike disanja.

  3. Upotreba određenih lekova
    Mnogi lekovi imaju suvoću usta kao neželjeni efekat, posebno ako se uzimaju dugotrajno. Tu spadaju:

    • Diuretici (lekovi za regulaciju krvnog pritiska)

    • Antihistaminici (lekovi protiv alergija)

    • Antidepresivi i anksiolitici

    • Lekovi za Parkinsonovu bolest

    • Antipsihotici

    • Citostatici i terapije zračenjem

    Važno je obratiti pažnju na uputstvo leka i posavetovati se sa lekarom ukoliko se suvoća javi nakon početka terapije.

  4. Dijabetes tip 1 i 2
    Osobe sa dijabetesom, posebno ako je nivo šećera u krvi loše regulisan, često pate od suvih usta. Visok šećer u krvi izaziva povlačenje tečnosti iz ćelija, pa tako i pljuvačnih žlezda, što direktno utiče na smanjeno lučenje pljuvačke.

  5. Autoimune bolesti – Sjegrenov sindrom
    Ova hronična bolest napada pljuvačne i suzne žlezde, pa su oboleli suočeni ne samo sa suvoćom usta, već i izraženom suvoćom očiju, peckanjem, nelagodom, pa čak i problemima s govorom i gutanjem.

  6. Virusne infekcije kao što su HIV/AIDS
    Kod osoba koje žive s HIV-om, suva usta mogu biti posledica infekcije, ali i nuspojava lekova. Uz to, oticanje pljuvačnih žlezda dodatno smanjuje proizvodnju pljuvačke i pojačava nelagodnost.

  7. Hronični stres i anksioznost
    Kada smo pod psihičkim pritiskom, telo proizvodi više kortizola i adrenalina, hormona koji ubrzavaju fiziološke procese, ali i privremeno smanjuju rad pljuvačnih žlezda. Suva usta su čest psihosomatski odgovor na stres.

  8. Onkološke terapije
    Radioterapija, naročito ako je usmerena ka glavi i vratu, često oštećuje pljuvačne žlezde. Kod hemoterapije, suvoća može biti direktan rezultat terapije ili posledica oslabljenog imunološkog sistema. Oporavak funkcije žlezda može potrajati i do godinu dana.

  9. Kamenčići u pljuvačnim žlezdama
    Sitni kalcifikovani kameni mogu blokirati kanale kroz koje pljuvačka teče, uzrokujući ne samo suvoću već i oticanje žlezda i bolove prilikom jela. Rešenje je najčešće medicinska intervencija.

  10. Hormonalne promene – menopauza
    Menopauza je period kada nivo estrogena naglo opada, a taj hormon ima ključnu ulogu u održavanju sluzokože. Zato žene u menopauzi često osećaju peckanje, suvoću i promene u ukusu.

Načini za ublažavanje simptoma suvih usta

Ukoliko često osećate suva usta, važno je najpre identifikovati uzrok. Ali čak i kad je uzrok poznat, simptomi mogu potrajati. Evo nekoliko korisnih saveta koji mogu pomoći u svakodnevnom funkcionisanju:

  • Povećajte unos vode, naročito ako ste fizički aktivni, izloženi toplini ili uzimate lekove koji izazivaju dehidraciju.

  • Izbegavajte kofein, alkohol i duvan, jer svi ovi faktori dodatno isušuju usnu šupljinu.

  • Koristite ovlaživače vazduha, posebno noću, kako biste smanjili isušivanje tokom spavanja.

  • Žvaćite bezšećerne žvake ili cuclajte bombone bez šećera, što može stimulisati lučenje pljuvačke.

  • Vodite računa o oralnoj higijeni, jer suva usta pogoduju razvoju bakterija i karijesa.

  • U nekim slučajevima, lekar može preporučiti veštačke zamene za pljuvačku u obliku spreja, gela ili ispiranja.

Ne ignorišite suvoću usta, naročito ako je učestala i dugotrajna. Iako ponekad može biti samo posledica lošeg dana ili nedovoljne hidratacije, u mnogim slučajevima ovaj simptom je važan signal koji upućuje na poremećaj u funkcionisanju organizma. Obratite pažnju na signale koje vam telo šalje – jer zdravlje počinje od malih stvari, pa čak i od obične pljuvačke.

Preporučujemo