Tradicionalna vjerovanja često se prenose kroz uzastopne generacije. U sljedećem članku predstavit ću raspravu o biljkama koje treba izbjegavati u našim vrtovima.Narodna vjerovanja često se prenose kroz generacije. U ovom članku ću govoriti o biljkama koje treba izbjegavati u našim dvorištima.
U tradicionalnim vjerovanjima naših predaka svaki je cvijet, grm i stablo bilo prožeto vlastitom pričom. Postavljanje biljaka nije bilo proizvoljno; razumjeli su koje vrste pripadaju uz dom, a koje treba držati podalje od praga. Među njima treba istaknuti jednu biljku za koju su naši stari tvrdili da se “ne isplati uzgajati u dvorištu za život”, jer su vjerovali da tjera sreću iz kuće i priziva nesreću.Bagrem – drvo bez ploda, drvo bez blagoslova.
- Drvo akacije, iako ga mnogi danas prepoznaju po svojim aromatičnim cvjetovima i medu, imalo je sasvim drugačiji značaj u davna vremena. Smatralo se “jalovim”, služeći kao prikaz neplodnosti i pustoši. Starije žene često bi primijetile: “Gdje uspijeva bagrem, ništa drugo ne cvjeta.” Prevladavalo je uvjerenje da sadnja ovog stabla u blizini kuće može pozvati na siromaštvo, spriječiti napredak i narušiti prosperitet kućanstva.
Cijepljenje bagrema bilo je gotovo zabranjeno, jer se vjerovalo da će bavljenje tom radnjom dovesti do nesreće, razdora među članovima obitelji i niza neuspjeha. Neki su se pojedinci čak suzdržavali od sjedenja ispod njegova hlada, držeći se poslovice: “Jalovo stablo rađa neplodne plodove i na grani i u kući.”Orah – drvo koje se odlikuje izrazitom bujnošću.
Orah je bio još jedno drvo koje su naši preci smatrali nepoželjnim, a nalazio se na njihovoj “crnoj listi”. Prema narodnoj tradiciji ovo se stablo povezivalo s teškom, tamnom energijom. Smatralo se da njegovi snažni korijeni “guše” kućanstvo, iscrpljujući vitalnost doma i izazivajući bolest. U narodu se govorilo da ispod oraha “niti trava raste, niti čovjek jača”.
Poseban oprez savjetovao se protiv sjedenja ispod stabla oraha, jer se smatralo da njegova debela sjena “upija vitalnost čovjeka”, što potencijalno dovodi do glavobolje, umora i melankolije. Narodna predaja prepričava priče o kućanstvima koja su se suočila s razaranjem – bilo zbog bolesti ili financijskih poteškoća – odmah nakon sadnje stabla oraha u blizini njihovih stanova.
- Biljke koje su čuvale kućanstvo: od svetih do ljekovitih.Srećom, nije svaka biljka smatrana “zlom”; brojne su sorte imale suprotno značenje i djelovale kao čuvari doma, kućanstva i obitelji. Ove biljke ne samo da su se uzgajale nego su se o njima i brinulo s velikim poštovanjem.Hrast služi kao simbol otpornosti i bezvremenosti.
Hrast je imao sveto značenje, osobito cijenjen među slavenskim narodima. Njegove snažne grane predstavljale su postojanost, a korijenje je služilo kao veza između zemlje i neba. Nerijetko se kao božićno drvce koristila hrastova grana koja se unosila u kućanstvo s namjerom da obitelji podari mir, zdravlje i stabilnost.Sobne biljke i perunike služe kao zaštitnici pred olujama.
- Sobne biljke i irisi postavljali su se na krovove kuća, osobito u ruralnim područjima. Uvriježeno je vjerovanje da te biljke služe kao zaštita od grmljavine, oluje i zlih sila. Uobičajena izreka odražava ovo vjerovanje: “Gdje sobna biljka cvjeta, grom ne udara.”Lipa – drvo koje simbolizira duhovno blagostanje.
Lipa je zauzimala značajno mjesto u kolektivnoj narodnoj svijesti, a pripisivalo joj se ne samo ljekovitim cvjetovima nego i vjerovanju da privlači dobronamjerne duhove. Nalazio se na periferiji dvorišta, jer se smatralo da je duhovna energija u njegovoj blizini ostala neokaljana i blaga.Drvo vrbe služi kao melem za duh.Vrba, koja je suštinski povezana s vodom, dugo se smatrala snažnim pročišćivačem. U obredima vezanim uz zdravlje, plodnost i zaštitu koristile su se vrbove grančice. Narodna mudrost kaže: “Gdje vrba vodu pije, tu nema zle misli”.Glog – stražar praga
Glog je služio kao čuvar kućanstva, sa svojim šiljastim granama izloženim iznad vrata kako bi odbio “zle oči”, zle duhove i nečista bića. Osim toga, plodovi gloga smatrani su moćnim lijekom za srce, dok su duhovno predstavljali otpornost pred tamom.Stablo drijena simbolizira otpornost, vitalnost i trajnu dugovječnost.
Dren je bio jako cijenjen u pučanstvu. Njegovo rano cvjetanje i kasno rađanje plodova doveli su do vjerovanja da predstavlja izdržljivost i dugovječnost. Za blagdana Đurđevdana i Božića u domove su se unosile grančice drijena kako bi “zdravlje, snaga i sreća ušli u kuću”.Stabla jabuke i šljive simboliziraju život i blagostanje.
U dvorištu svakog domaćinstva mogla se naći barem stablo jabuke ili šljive. Jabuka je simbolizirala ljubav i zdravlje, dok je šljiva simbolizirala plodnost, bogatstvo i obiteljsko naslijeđe – osobito s obzirom na njezinu ulogu u proizvodnji rakije, pekmeza i suhog voća, koje je služilo kao čuvar zimske hrane i tradicije.
U suvremeno doba, iako ne prihvaćaju svi ova tradicionalna vjerovanja, jedna činjenica ostaje neosporna: naši su preci djelovali sa svrhom iza svakog izbora koji su napravili. Njihovo poštovanje prema prirodi, flori i samom tlu koje obitavamo bilo je složeno integrirano u njihove procese donošenja odluka. Dakle, čak i ako netko ne vjeruje u nesreću, ipak bi bilo pametno poslušati narodnu mudrost, jer se često kaže da je bolje spriječiti nego liječiti.
