Svakodnevna konzumacija mesa, posebno crvenog mesa i mesnih prerađevina, može negativno uticati na zdravlje, posebno na kardiovaskularni sistem. Iako je meso odličan izvor proteina i drugih nutrijenata, izbor i učestalost konzumiranja mesa igraju ključnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja.
Najzdravije meso:
Gastroenterolog dr Vojislav Perišić smatra da je goveđe meso najbolji izbor kada je u pitanju meso koje jedemo. Ističe da je goveđe meso odličan izvor gvožđa i cinka, koji su neophodni za naše zdravlje. Osim toga, govedina sadrži vitamin D i zdravu bijelu mast, koji su dobri za vas.
Dr Perišić naglašava da je govedina bolja od svinjetine jer se svinjska mast općenito smatra nezdravom. Ako već jedete svinjetinu, preporučuje da je ograničite na krakove s manje masti i izbjegavate sušene svinjske proizvode, jer ovi komadi mesa sadrže velike količine nezdravih masti.
Koje meso izbegavati:
Određene vrste mesa, posebno one bogate zasićenim mastima, treba izbjegavati jer mogu uzrokovati povišene razine kolesterola i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dr Perišić i drugi stručnjaci preporučuju izbacivanje sljedećih vrsta mesa iz ishrane:
- Steakhouse
Odrezak je masni komad crvenog mesa koji sadrži puno zasićenih masti. Redovna konzumacija bifteka može izazvati upale u organizmu, povećati nivo lošeg holesterola i doprineti razvoju kardiovaskularnih bolesti. - ovčetina
Iako je janjetina popularna, posebno među nekim kulturama, često se konzumiranje ne preporučuje. Preporučljivo je jesti ovčetinu najviše jednom sedmično. Osobe sa visokim holesterolom ili porodičnom istorijom kardiovaskularnih bolesti trebalo bi da izbegavaju jagnjetinu jer ima mnogo zasićenih masti.
- Rebra
Svinjska rebra su veoma bogata mastima, sa samo 115 grama ovog mesa i do 13 grama zasićenih masti. Ako imate kardiovaskularnih zdravstvenih problema, trebali biste ograničiti količinu rebara koju jedete. - kobasice i mesne prerađevine
Mesni proizvodi, kao što su kobasice, suhomesnati proizvodi i drugi proizvodi, često sadrže velike količine zasićenih masti i natrijuma. Na primjer, 50 grama sušene kobasice može sadržavati 6 grama zasićenih masti i 350 do 500 miligrama natrijuma. Ovi proizvodi mogu negativno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila, pa se preporučuje da ih konzumirate što je moguće manje.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
