Vremenska bolest je stvarno stanje koje pogađa mnoge ljude diljem svijeta, a iako se često odbacuje kao “ništa” ili beznačajan problem, stvarnost je potpuno drugačija. Iako se općenito smatra da vremenske promjene ne utječu na naše zdravlje, oboljeli od vremenske bolesti mogu imati teške i vrlo uočljive simptome.
Osobe s ovim stanjem često imaju simptome slične mamurluku ili čak simptome raznih bolesti. Kako bismo bolje razumjeli vremensku bolest, o bolesti i njezinim uzrocima razgovarali smo s liječnicom opće medicine dr. Biserkom Obradović koja nam je objasnila kako vremenska bolest utječe na naše zdravlje te kako si možemo pomoći.
- meteorološka definicija
“U proteklih 15 godina, otkako su počele nagle promjene vremena, znanstvenici su počeli ozbiljnije proučavati njihov utjecaj na naše zdravlje. Postoje dvije vrste vremenskih bolesti – primarne i sekundarne. Primarne se odnose na zdrave osobe koje nemaju zdravstvenih problema, ali su ipak pod utjecajem vremenskih prilika. S druge strane, sekundarne meteopatije utječu na osobe s već postojećim zdravstvenim problemima, čije se simptome samo pogoršavaju naglim vremenskim promjenama, što znači da oni koji već imaju kronične bolesti poput bolesti srca, visokog krvnog tlaka, astme ili artritisa mogu primijetiti pogoršanje simptoma zbog vremenskih promjena”, kaže Obradović. Doktor je objasnio.
Simptomi vremenskih bolesti
Meteorološka bolest uzrokuje niz simptoma koji se često javljaju prilikom naglih promjena vremena. “Nagle promjene vremena mogu utjecati na elektromagnetske valove koji djeluju na hipotalamus mozga.”
- To potiče lučenje hormona stresa i istovremeno smanjuje proizvodnju endorfina, hormona koji izazivaju osjećaj ugode i blagostanja. “Posljedice mogu biti brojne neugodnosti, poput napetosti, napetosti, tjeskobe, glavobolje, vrtoglavice, loše kvalitete sna, umora, dnevne pospanosti te bolova u mišićima i zglobovima”, napominju liječnici.
Kada posjetiti liječnika?
Osobe s kroničnim zdravstvenim problemima trebaju odmah potražiti liječničku pomoć jer nagle promjene vremena mogu značajno utjecati na bolesnike sa srčanim oboljenjima, povišenim krvnim tlakom i dišnim tegobama, upozorila je dr. Obradović. zdravstveni problemi kao što su srčani ili moždani udar, osobito kada dođe do promjene toplog vremena.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
