Korelacija između navika doručka i nakupljanja masti je jasna, jer je konzumiranje više kalorija ujutro povezano sa nižom stopom gojaznosti.

Glad postaje glavni neprijatelj u borbi protiv gojaznosti, čineći mnoge dijete neefikasnim. Međutim, istraživači su otkrili tretman koji cilja na sadržaj naših tanjira za doručak. Pa šta da jedemo? Iznenađujuće, zloglasni “engleski doručak” na bazi slanine možda nije toliko štetan kao što se popularno misli.

  • U Velikoj Britaniji doručak je poznat po svom luksuzu i sadrži više kalorija od bilo koje druge evropske zemlje. U proseku, pojedinci unesu skoro 1.200 kalorija svakog jutra. Poređenja radi, Nijemci obično unose oko 340 kalorija, dok Portugalci samo 300 kalorija. Moglo bi se pomisliti da se Britanac bori sa kilažom, dok Portugalac održava vitku figuru. Međutim, ova pretpostavka je daleko od tačne.

Iznenađujuće, većina (više od 75%) ljudi koji se suočavaju sa gojaznošću živi izvan Evrope, posebno u Meksiku. Zanimljivo je da meksički doručak nije značajno kalorijskiji od britanskih. Postavlja se pitanje koji faktori dovode do ovih razlika? Korelacija između navika doručka i nakupljanja masti u telu je jasna – što je veći vaš kalorijski unos ujutru, manja je verovatnoća da ćete biti gojazni.

  • Na prvi pogled ovo može izgledati nelogično, jer konzumiranje više od 1000 kalorija ujutro zahtijeva striktno pridržavanje tokom dana kako bi se izbjeglo prekoračenje preporučenog dnevnog unosa (1900 kalorija za žene i 2400 kalorija za muškarce). Pokazalo se da je visokokalorični doručak efikasan u suzbijanju apetita.

Bacon Tim holandskih i britanskih naučnika otkrio je način da riješi misteriozni fenomen paradoksa gojaznosti nakon doručka. U studiji, gojazni muškarci i žene slijedili su niskokaloričnu dijetu četiri sedmice.

Nakon toga, grupe su zamijenile svoje navike za doručak. Jedna grupa je imala obilniji doručak, dok se druga grupa odlučila za blažu opciju. Utrošak energije učesnika i različiti metabolički parametri su pažljivo praćeni tokom studije. Osim toga, od njih je zatraženo da daju povratne informacije o svojim percepcijama o ishrani.

  • Zanimljivo, rezultati su pokazali da bez obzira koliko ste doručkovali, gubili ste tri kilograma težine nakon svake četiri sedmice. Osim toga, nije bilo značajnih razlika u metabolizmu ili potrošnji energije. Suprotno uvriježenom mišljenju, pogrešno je jesti obilan doručak na osnovu pretpostavke da tijelo sagorijeva više kalorija tokom dana nego noću.

BONUS TEKST

Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.

Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.

Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.

 

Preporučujemo