Da li ste spremni da uradite test koji je zaludio cijeli svijet?Ljudi se kunu da im je najtačniji na svijetu a Vi u nastavku saznajte da li je to istina..

- Ova analiza „pet povreda” i pripadajućih psiholoških maski predstavlja dubok uvid u mehanizme odbrane koje pojedinci razvijaju još od ranog detinjstva, kao odgovor na emocionalne traume. Test koji razotkriva ove maske oslanja se na teoriju da svaka rana iz detinjstva ostavlja trag na ličnosti odraslog čoveka, oblikujući njegovo ponašanje, odnose s drugima i sliku o samom sebi.
Prva maska je maska bjegunca, koja je povezana sa traumom odbacivanja. Osobe koje su u detinjstvu bile nepoželjne, ignorisane ili nedovoljno prihvaćene od strane roditelja (često jednog od njih), razvijaju snažan osećaj da nisu dostojne ljubavi. Zbog toga beže – ne samo fizički, već i emocionalno – od bliskosti, od izazova, pa čak i od uspeha. Njihovo telo odražava taj unutrašnji stav – povijena ramena, stisnute ruke, neupadljivost u pokretima. Njihova životna težnja je ljubav, ali u nju ne veruju. Bore se sa dubokom nesigurnošću i često osećaju krivicu, smatrajući sebe „ničim“ i „nikim“.
- Druga maska nosi se zbog traume napuštanja, a karakteriše je potreba za neprekidnim prisustvom drugih ljudi. Takve osobe su često zavisne – emocionalno, psihički, pa čak i fizički. Njihovo detinjstvo je obeleženo udaljenošću roditelja, bilo zbog stvarnog odsustva ili emocionalne nezainteresovanosti. Zbog toga se kao odrasli stalno boje da će biti ostavljeni. Imaju izraženu potrebu za pažnjom, fizičkim dodirom, sigurnošću u odnosima. Iz straha od gubitka često postaju previše popustljivi, pa čak i manipulatori, samo da bi zadržali bliskost. Njihova tuga često izbija kroz depresivne epizode i napade panike.
Treća maska je maska mazohiste, koja proizlazi iz traume poniženja. Ove osobe su u detinjstvu bile omalovažavane, stavljane u neprijatne situacije ili su ih roditelji smatrali sramotnim. Kao odrasli, ti ljudi često razvijaju snažan osećaj krivice, preuzimaju na sebe više nego što mogu, i nesvesno biraju da se žrtvuju, čak i kada to nije neophodno. Teže da ugađaju drugima, često zanemaruju sebe, a hrana im neretko postaje uteha. Imaju problema sa samopouzdanjem, izražavanjem želja i postavljanjem granica. Iako u dubini duše žele slobodu, boje je se, jer je nikada nisu naučili živeti bez straha.
- Četvrta maska je maska kontrolora, koja nastaje usled traume izdaje. Deca koja su doživela da im roditelji ne ispune obećanja, da ih obmanu ili da ih zloupotrebe emocionalno, razvijaju duboku potrebu da kontrolišu sve oko sebe. Odrasli s ovom maskom deluju snažno, samouvereno i dominantno. Imaju izraženu potrebu da sve bude pod njihovom kontrolom – ljudi, situacije, pa i vlastite emocije. Iako deluju snažno, iznutra ih često izjeda nepoverenje, pre svega prema partnerima. Skloni su ljubomori, želji za perfekcijom i izraženoj netoleranciji prema slabostima – kako svojih, tako i tuđih.
Peta i poslednja maska jeste maska rigidnosti, koja proizlazi iz traume nepravde. Osobe koje su kao deca bile podvrgnute strogom, kritičnom odgoju, razvijaju ekstreman perfekcionizam. Teže savršenstvu u svemu, strogi su prema sebi, često potiskuju emocije i teško izražavaju ljubav. Izražena kontrola nad telom i ponašanjem odražava se u ukočenosti, idealnom držanju i nedostatku spontanosti. Ne znaju da se opuste, ne umeju da traže pomoć, i često su vrlo kritični – i prema sebi i prema drugima. U njihovom svetu sve mora imati red i pravila, a osećanja su nešto čega se pribojavaju, jer ih doživljavaju kao slabost.
- Ovaj test ne služi da bi se ljudi etiketirali, već da bi se razotkrile potisnute emocije i obrasci ponašanja koji nas ometaju u svakodnevnom životu. Uvidom u sopstvenu masku, moguće je započeti proces samoposmatranja i unutrašnjeg isceljenja. Ključno je razumeti da maska nije ono što jesmo, već ono što smo morali postati da bismo preživeli emocionalnu bol. Razumeti svoju masku – znači napraviti prvi korak ka pravoj, slobodnoj i celovitoj ličnosti.