“Pazite da ne ugrozite svoje zdravlje” je fraza koju često koriste roditelji, a njeno ponavljanje može izazvati priličnu pomutnju u glavama male djece. Biljana Lajović, iskusni psiholog, uočila je veliku grešku savremenih „modernih“ roditelja, koji postignuća svoje djece stavljaju ispred emocionalnog blagostanja. Istakao je da je rezultat kontinuirane potrage za izvrsnošću kao da se optereti stakleni stup, što na kraju uzrokuje njegovo lomljenje.
- Slična pojava se javlja i kod djece. Ona je za Politico napomenula da je kvalitet roditeljstva pokazatelj kvaliteta roditeljstva neke djece koja polaze u vrtić, napominjući da nije pokazatelj dobrog roditeljstva ako roditelji daju prednost površnim postignućima svoje djece u odnosu na njihov emocionalni i socijalni razvoj. Istraživanja pokazuju da se pedeset posto poremećaja mentalnog zdravlja manifestira prije četrnaeste godine.
Razlog je očigledan. Djeca i adolescenti su osjetljiva demografska grupa. Nisu u potpunosti zreli, suočavaju se sa ogromnim zahtjevima i često im nedostaje emocionalna podrška članova porodice. Ova neravnoteža može dovesti do problema sa mentalnim zdravljem, ali to ne znači uvijek kliničku bolest. Ponekad problemi sa mentalnim zdravljem mogu ukazivati na probleme sa porodičnom strukturom. Na primjer, sistem vrijednosti koji daje prioritet radu, trudu i postignućima se ne promoviše, već je fokus na postizanju visokih ocjena.
- “To je samo pritisak”, tvrdi Lajović. U mislima joj i danas odzvanjaju riječi koje je čula od majke dok je bila školski psiholog: „Pazite da nas sve ne ugrozite: „Ovakva fraza, nekada rijetka, srodna generacijskom fenomenu, postala je”. uobičajeno.
Roditelji danas implicitno predviđaju i često ističu postignuća svog djeteta, ističući da ono odlično u školi, svira klavir i violinu, bavi se sportovima poput tenisa, a da mu je trener neko ko poznaje Novaka Đokovića, naglasio je da uprkos finansijskim ograničenjima , dijete je pohađalo obuku jer je pozajmilo novac da je plati. Kao rezultat toga, očekuju se vrhunske performanse, što dovodi do toga da djeca doživljavaju abnormalne nivoe stresa.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
