Studija koju je provelo Sveučilište u Oregonu pokazuje da sunčeva svjetlost koja ulazi kroz prozore može značajno poboljšati naše zdravlje. Prema članku u Science Dailyju, istraživanje je pokazalo da sunčeva svjetlost može smanjiti razinu bakterija prisutnih u kućnoj prašini.
Tim istraživača, na čelu s dr. Ashkanom Fahmipourom, izveo je eksperimente u tri različita okruženja, svako u zasebnim sobama: jedna je soba bila potpuno mračna, druga je bila osvijetljena sunčevom svjetlošću, a treća je bila izložena ultraljubičastom svjetlu. Nakon razdoblja od 90 dana rezultati su bili očiti: sobe koje su bile izložene sunčevoj svjetlosti i UV svjetlu imale su znatno niže razine bakterija u prašini u usporedbi s prostorijom koja je bila u potpunom mraku.
Bakterije su više cvjetale u mraku, dok su sunčeva svjetlost i UV zračenje rezultirali primjetnim smanjenjem razine bakterija. Osim što smanjuje količinu bakterija, sunčeva svjetlost također može pomoći u prevenciji bolesti dišnog sustava. Studije pokazuju da su bakterije koje postoje u slabo osvijetljenim područjima sklonije uzrokovati respiratorne probleme u usporedbi s onima koje se nalaze u okruženjima koja su izložena sunčevoj svjetlosti ili UV zračenju.
Sunčeva svjetlost igra ključnu ulogu ne samo u sintezi vitamina D, već posjeduje i antibakterijska svojstva koja pogoduju zdravlju dišnog sustava. Ovo istraživanje naglašava važnost prirodnog svjetla u našim domovima kao ključnog čimbenika u njegovanju zdravog životnog prostora. Pokrili smo razne prevladavajuće probleme genetskog zdravlja, kako ih je identificirao Nacionalni centar za biotehnološke informacije Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a.
Bolest srca jedan je od primarnih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama, a posebno su česte koronarna bolest (CAD) i hipertenzija. CAD se javlja kada se plak i kolesterol nakupljaju u arterijama, ograničavajući protok krvi i kisika u srce, što često može dovesti do srčanog udara. Kako bi se smanjio rizik, mogu biti korisne promjene načina života kao što su zdrava prehrana, redovita tjelovježba i upravljanje stresom.
- Astma, koju mogu izazvati alergeni i onečišćenje zraka, može rezultirati simptomima kao što su stezanje u prsima, kašalj i otežano disanje. Smanjenje izloženosti okidačima poput dima, plijesni i kućnih ljubimaca može biti korisno u sprječavanju ovih simptoma. Iako i dijabetes tipa 1 i tip 2 često imaju genetsku komponentu, oni se mogu uspješno kontrolirati zdravim načinom života.
Pojedinci mogu smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija održavanjem zdrave tjelesne težine, redovitom tjelovježbom i praćenjem unosa šećera. Iako genetika može igrati ulogu u depresiji, utjecaji okoline i odluke o načinu života također pridonose njenom razvoju. Rasprava o mogućnostima liječenja ovog stanja sa svojim liječnikom je ključna.
Rak se može pojaviti u više oblika, poput raka pluća, dojke i prostate, na što utječu i genetski čimbenici i okolišni uvjeti. Kako bi se pomoglo u prevenciji i promicalo rano otkrivanje, ključno je pridržavati se zdrave prehrane, izbjegavati pušenje i sudjelovati u rutinskim liječničkim pregledima. Ovo znanje pridonosi boljem razumijevanju kako genetika utječe na nasljedne bolesti i kako promjene u načinu života mogu smanjiti vjerojatnost razvoja ovih stanja.
