Ljetne vrućine, iako često povezane s odmorom i uživanjem, donose i brojne izazove za organizam. Izloženost visokim temperaturama bez adekvatne zaštite i pažnje prema sopstvenim navikama može ozbiljno ugroziti zdravlje, upozorava prof. dr Ranko Raičević, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti neurologije i predsjednik Društva neurologa Srbije. Njegove preporuke i zapažanja u vezi sa ponašanjem tokom ljetnih mjeseci sve više dobijaju na značaju, s obzirom na porast temperature i sve izraženije klimatske ekstreme.
Kao dugogodišnji redovni profesor na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije u Beogradu i pročelnik Katedre za neurologiju, dr Raičević je kroz praksu primijetio česte greške koje građani prave u pokušaju da se zaštite od vrućine, ali koje, paradoksalno, često samo pogoršavaju situaciju. Njegov fokus posebno je usmjeren na nepravilnu upotrebu klima-uređaja, pogrešan izbor napitaka i neadekvatan boravak na otvorenom.
Jedna od osnovnih pojava koje visoke temperature izazivaju jeste širenje krvnih sudova, naročito onih koji snabdijevaju vitalne organe poput mozga, srca i bubrega. Kada se to desi, tijelo ulaže dodatne napore kako bi održalo stabilnu unutrašnju temperaturu, što opterećuje kardiovaskularni sistem. Kod ljudi koji već imaju problema sa krvnim pritiskom, srčanim tegobama ili slabijim krvnim sudovima, to može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa čak i do moždanog udara. Posebno zabrinjava pojava hipoksije, stanja u kojem dolazi do smanjenog dotoka kiseonika i hranjivih materija u mozak. Takvo stanje često dovodi do naglog pada krvnog pritiska, konfuzije, pa čak i gubitka svijesti.
Zbog svega navedenog, dr Raičević savjetuje da se građani ponašaju preventivno i odgovorno, uzimajući u obzir nekoliko ključnih preporuka:
-
Izbjegavati boravak na otvorenom u periodu između 10 i 16 časova, jer je tada UV zračenje najintenzivnije i ima najštetnije dejstvo na organizam.
-
Unositi dovoljne količine tečnosti, sa naglaskom na negaziranu vodu. Voda je najprirodniji i najefikasniji način hlađenja organizma, bez dodatnih hemikalija i jona koji mogu stvoriti disbalans.
-
Izbjegavati gazirane napitke, jer oni često sadrže visoke količine natrijuma i kalijuma, što može izazvati poremećaje srčanog ritma kod osjetljivih osoba.
-
Potpuno eliminisati alkohol, naročito jaka alkoholna pića. Alkohol dodatno širi krvne sudove i smanjuje sposobnost tijela da apsorbuje kiseonik, čime se znatno povećava rizik od moždanih i srčanih incidenata.
Dok zdrave osobe povremeno mogu podnijeti manje količine alkohola bez većih posljedica, kod onih sa hroničnim oboljenjima situacija može biti opasna. Upravo zato dr Raičević posebno apeluje na starije osobe, hronične bolesnike i one sa slabijim imunitetom da tokom ljeta dodatno obrate pažnju na sve faktore rizika.
Još jedan simptom koji često prati visoke temperature jeste jutarnja pulsirajuća glavobolja. Ovaj simptom se najčešće javlja kao rezultat lošeg sna, izazvanog noćnim vrućinama i buđenjima zbog žeđi. Međutim, dr Raičević ukazuje i na uticaj promjena u električnim i ionskim svojstvima atmosfere, koje direktno mogu uticati na rad nervnog sistema. Ove promjene mogu poremetiti nervnu provodljivost, izazvati glavobolju, razdražljivost i osjećaj umora.
Jedan od najčešćih alata koji ljudi koriste za borbu protiv vrućine jeste klima-uređaj. Iako veoma efikasan, on može biti i izvor brojnih zdravstvenih problema ukoliko se koristi nepravilno. Mnogi ostavljaju klimu da radi tokom cijele noći, što može dovesti do:
-
Naglog pada tjelesne temperature
-
Upala sinusa, grla i uha
-
Slabljenja imuniteta
-
Poremećaja disanja, naročito kod osoba sa astmom ili hroničnim bronhitisom
Cilj klimatizacije, prema riječima prof. Raičevića, nije stvaranje umjetne hladnoće, već postizanje blage temperaturne razlike u odnosu na spoljašnju sredinu. Optimalna razlika treba da iznosi između 5 i 6 stepeni Celzijusa. Nažalost, u praksi se često dešava da klima-uređaji prostor rashlade za čak 10 do 15 stepeni, što može stvoriti šok za organizam pri ulasku i izlasku iz takvih prostorija.
Još veći problem predstavljaju javni prostori, kao što su prodavnice i tržni centri, gdje klima uređaji često rade na preniskim temperaturama – čak i do 18 stepeni, što je znatno niže od preporučene razlike. Umjesto olakšanja, ovakva praksa povećava rizik od respiratornih infekcija i prehlada, ali i troši velike količine električne energije, što predstavlja dodatno opterećenje za energetski sistem.
Pored tehničkih rješenja, ključno je razviti i svijest o ličnim navikama koje direktno utiču na to kako tijelo reaguje na toplotne promjene. U tom smislu, dr Raičević savjetuje sledeće mjere:
-
Nositi laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala, koja omogućava koži da diše
-
Koristiti kape, šešire i naočare za sunce prilikom izlaska
-
Uzimati češće, ali manje obroke, bogate voćem i povrćem
-
Tuširati se mlakom vodom, nikako hladnom, kako bi se tijelo postepeno rashladilo
-
Odmoriti se i skloniti u hlad tokom najtoplijih sati, kada je moguće
Zdravlje tokom ljeta može biti očuvano ako se pravilno pristupi uslovima koji nas okružuju. U suprotnom, ignorisanje savjeta i oslanjanje na „osećaj“ ili „naviku“ može nas dovesti u ozbiljnu zdravstvenu krizu.
Dr Raičević svoju poruku zaključuje jednostavnom, ali snažnom porukom: „Vrućina sama po sebi nije opasna, ali naše ponašanje tokom nje može biti.“ Ljeto ne mora da znači period iscrpljenosti i rizika, već može biti prilika za unapređenje zdravlja, pod uslovom da se pridržavamo osnovnih pravila.
Pravilna hidratacija, umjereno hlađenje prostora i izbjegavanje rizičnih navika su temelj ljetne zdravstvene zaštite. Posebno je važno naglasiti da ranjive kategorije – poput starijih osoba, hroničnih bolesnika, trudnica i male djece – zahtijevaju dodatnu brigu i pažnju.
U suštini, ljeto može biti bezbrižno i prijatno, ali samo ako mu pristupimo sa znanjem i razumijevanjem, a ne oslanjanjem na mitove i neprovjerene navike. Riječi profesora Raičevića stoga ne predstavljaju samo medicinski savjet, već i poziv na odgovornost prema sopstvenom zdravlju i zdravlju bližnjih.
