Pojava magle u mozgu često se može pripisati stresu i raznim zdravstvenim stanjima. Ovaj fenomen karakterizira pad kognitivnih funkcija, što rezultira oštećenjem pamćenja, poteškoćama u izvršavanju zadataka i smanjenom sposobnošću ispunjavanja odgovornosti.
Pripisuje se raznim uzrocima, uključujući kronični stres i hormonsku neravnotežu.

Kada je tijelo pod kroničnim stresom, ono oslobađa hormone stresa, koji imaju direktan utjecaj na kognitivne funkcije. Uz to, magla mozga se može manifestirati kao simptom određenih zdravstvenih stanja, kao što su multipla skleroza, depresija, dijabetes, anemija i hormonske fluktuacije.

Kognitivno oštećenje može se manifestirati u mnogim oblicima, uključujući nepažnju, nepažnju, nedostatak motivacije, poremećene obrasce spavanja i kognitivna oštećenja. Ljudi sa problemima ravnoteže su u većem riziku, jer su padovi postali značajan problem za ovu populaciju.

Odvajanje vremena za usporavanje i ponavljanje ključnih informacija iznova i iznova može vam pomoći da se oporavite od problema s pamćenjem. Optimiziranjem zadataka i minimiziranjem broja istovremenih aktivnosti smanjujete opterećenje mozga.
Ostanite organizirani i smanjite stres i zaborav koristeći planer i bilježite. Redovna fizička aktivnost i aktivnosti na otvorenom mogu poboljšati kognitivne funkcije. Proces oporavka od kognitivne magle, posebno nakon Covid-19, može potrajati mjesecima.

Ključno je biti strpljiv i izbjeći žurbu u potpuni oporavak. Ključno je razumjeti da magla mozga nije trajno stanje, iako može biti iritantna. Primjena gore navedenih preporuka kod pacijenata može uvelike pomoći oporavku i poboljšati ukupnu kvalitetu života.

Ako simptomi potraju ili se ne poboljšaju, možda ćete morati da se obratite svom lekaru za pomoć.

Fenomen koji se obično naziva “magla mozga” nije medicinski termin, već kolokvijalni izraz koji se koristi za opisivanje stanja mentalne letargije koje ometa kognitivne funkcije, uključujući pažnju i prisjećanje.

Studija koja je ispitivala jezik koji se koristi za opisivanje moždane magle otkrila je da su disocijacija, umor, zaboravnost i pretjerani mentalni napor bili ključni opisi. Kada se ovi simptomi kombiniraju, ljudi često doživljavaju osjećaj sličan kao da su obavijeni metaforičkom maglom.

Iako je moždana magla možda prisutna još od praskozorja ljudske inteligencije, porast modernog načina života i svakodnevnog stresa, zajedno sa sve većom prevalencom sindroma sagorevanja, ponovo je skrenuo pažnju na ovaj prastari kognitivni izazov. Pandemija COVID-19 igrala je glavnu ulogu u rastućoj debati o magli mozga posljednjih godina.

Preporučujemo