Ako sumnjate da imate srčani udar, važno je odmah potražiti pomoć i obavijestiti osobe u blizini kako biste što prije stigli do najbliže zdravstvene ustanove. Najbolji korak koji možete poduzeti kada vam nešto nije u redu i niste sigurni radi li se o srčanom udaru jest da odmah nazovete hitnu, bez obzira što mislite ili očekujete, jer nema potrebe čekati i riskirati. Brza reakcija ključna je za vaše zdravlje, pa čak i za život.
- Istraživanja pokazuju da starije odrasle osobe, poput žena, često oklijevaju potražiti pomoć, a za to mogu postojati različiti razlozi.
Najčešći razlozi uključuju nedostatak svijesti o simptomima srčanog udara, nerazumijevanje simptoma (na primjer, bolovi u trbuhu ili ramenima često se pogrešno zamjenjuju s drugim zdravstvenim problemima) i nevoljkost opterećivanju obitelji i voljenih koji možda neće moći pomoći ili razumjeti ozbiljnost situacije. Osim toga, istraživanja pokazuju da mjesec dana prije stvarnog srčanog udara, mnogi ljudi mogu doživjeti simptome koji zahtijevaju pažljivo praćenje, ali nažalost, ti se simptomi mogu previdjeti ili pogrešno protumačiti kao rani znakovi srčanih problema.
- Umor je jedan od najjasnijih znakova da je srčani udar neizbježan. Taj je umor često neobjašnjiv i može biti toliko intenzivan da čak i svakodnevne aktivnosti poput čišćenja kuće ili tuširanja postanu iznimno teške. Umor se s vremenom može pogoršati, a osobito je čest kod žena.
Bol u prsima je najčešći i dobro poznati simptom srčanog udara kod muškaraca, ali vrijedi napomenuti da se kod žena bol u prsima javlja samo u oko 30 posto slučajeva. Kod žena se nelagoda često javlja u drugim dijelovima tijela, kao što su ruka (obično lijeva strana), čeljust, vrat, ramena i trbuh. Ovi simptomi mogu biti prolazni ili dugotrajni, au nekim slučajevima mogu biti suptilni i lako ih se previdi.
- Nesanica je također važan pokazatelj koji se ne može zanemariti. Ljudi koji pate od nesanice, što uključuje poteškoće s uspavljivanjem, rano buđenje i lošu kvalitetu sna, izloženi su povećanom riziku od srčanih bolesti, pa čak i moždanog udara. Povećana tjeskoba također može biti znak prije srčanog udara. Osobe s nesanicom također češće izostaju s posla zbog simptoma, što je osobito često među ženama.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
