Nagle promene vremena, poput pada temperature sa 29 stepeni na 7 stepeni u jednom danu, mogu ozbiljno uticati na zdravlje, posebno kod pacijenata sa hroničnim bolestima. Kardiolozi daju važne savjete kako se nositi s takvim promjenama i ublažiti njihove negativne posljedice.
Promjene temperature veće od 20 stepeni uzrokuju poteškoće ne samo kod starijih nego i kod mladih. Mnogi ljudi doživljavaju promjene u svom zdravlju, uključujući fluktuacije krvnog tlaka, glavobolje i bolove u zglobovima, kao i promjene raspoloženja, nesanicu i nervozu.
- “Biometeorološke promjene mogu negativno utjecati na sve osjetljive grupe, a posebno na one sa srčanim oboljenjima, astmom, hipertenzijom i one sklone neurološkim tegobama. Ove promjene su često praćene simptomima kao što su glavobolja, umor i poteškoće u koncentraciji. Republika Na web stranici Instituta za Hidrometeorologija (RHMZ) navodi da osobe sa kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima i psihičkim problemima moraju biti posebno oprezne.
Vremenski bolesnici i oni sa hroničnim bolestima treba da se striktno pridržavaju preporuka lekara.
Dr. Milijana Balević, kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, napomenula je da nagle promene vremena, posebno za one koji se ne leče redovno i ne idu na preglede, mogu da pogoršaju njihovo zdravstveno stanje, što često zahteva hitnu pomoć. Pozabavite se medicinskom pomoći. Ističe važnost redovnih pregleda, pravilne prehrane i umjerene fizičke aktivnosti poput šetnje, kao i dovoljno sna. Ovi koraci mogu pomoći da vremenske fluktuacije budu podnošljivije.
- Posebnu pažnju treba obratiti na osobe sa psihijatrijskim problemima, koje često odlaze kod kardiologa zbog povišenog broja otkucaja srca, iako problem može biti psihološke prirode. Zimi niske temperature otežavaju situaciju jer se krvni sudovi spontano sužavaju, što može biti opasno za pušače i osobe sa vaskularnim oboljenjima.
Nagli prelazak iz hladnog u toplo okruženje može uzrokovati grčenje krvnih sudova, što u najtežim slučajevima može dovesti do krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara.
- Dr. Pahlewicz je posebno upozorio mlade ljude koji redovno piju energetska pića bogata šećerom i kofeinom, jer dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem i jetru. Napomenuo je da su energetski napici i nagle promjene vremena opasna kombinacija za mlade ljude, posebno one koji su skloni srčanim oboljenjima.
Nagle vremenske promjene su sve češće, a njihov utjecaj na zdravlje, posebno osoba s kroničnim bolestima, sve je izraženiji. Kardiovaskularni sistem je posebno osjetljiv na ove promjene jer nagle fluktuacije temperature mogu uzrokovati naglo sužavanje ili proširenje krvnih sudova, što predstavlja rizik za osobe s visokim krvnim tlakom, srčanim oboljenjima ili problemima s krvnim žilama.
Dr. Milijana Balević je dalje napomenula da osim hladnoće, negativno može uticati i vrućina. Za vrijeme visokih temperatura tijelo pokušava da se ohladi širenjem krvnih sudova, što može dovesti do pada krvnog pritiska i osjećaja slabosti. Za osobe sa slabim srcem ili problemima s krvnim tlakom, ove nagle promjene mogu biti potencijalno opasne.
Još jedan važan aspekt na koji treba obratiti pažnju su respiratorni problemi. Promjene u zraku, vlažnosti i temperaturi mogu pogoršati stanje osoba s astmom, kroničnim bronhitisom ili drugim respiratornim oboljenjima. U hladnim uslovima disanje postaje otežano, a suv i hladan vazduh može iritirati respiratorni trakt, izazivajući simptome kao što su kašalj, gušenje ili stezanje u grudima. Stoga je važno, posebno zimi, izbjegavati dugotrajno izlaganje hladnoći i zaštititi disajne puteve šalom ili maskom.
