Danas proćitajte sve o demenciji i kao je ako ne leciti onda makar preventirati,saznajte više u nastavku teksta i informisite se o ovoj temi na vreme….
Demencija je jedno od najvećih zdravstvenih izazova savremenog društva, a broj oboljelih osoba raste iz godine u godinu. Ova složena pojava podrazumijeva propadanje kognitivnih funkcija, poput pamćenja, razmišljanja i sposobnosti donošenja odluka, što značajno narušava kvalitet života. Iako se simptomi obično razvijaju polako, važno je znati da postoje načini kako možemo pomoći svom mozgu da ostane vitalan i funkcionalan.
Stručnjaci naglašavaju da demencija nije sama po sebi bolest, već skup znakova koji mogu biti uzrokovani različitim stanjima. Najčešći uzročnik je Alchajmerova bolest, ali i vaskularna demencija, koja nastaje nakon moždanog udara, Parkinsonova bolest te demencija s Lewyjevim telima, karakteristična po nakupljanju abnormalnih proteina u mozgu.
Preventiva se ne zasniva samo na lijekovima. Ključ leži u holističkom pristupu koji uključuje:
-
Pravilnu ishranu bogatu nutrijentima,
-
Mentalne vježbe za stimulaciju mozga,
-
Održavanje zdravih životnih navika poput fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna.
Među brojnim preporukama, jedno se posebno izdvaja – konzumacija masne ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Ova namirnica dokazano čuva zdravlje mozga i pomaže u prevenciji kognitivnog opadanja.
Omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu u:
• Očuvanju ćelijskih membrana neurona,
• Poboljšanju komunikacije između moždanih ćelija,
• Smanjenju upalnih procesa u organizmu.
Redovan unos ribe kao što su losos, skuša, tuna ili haringa, preporučuje se najmanje jednom sedmično. Istraživanja povezuju ovu naviku sa smanjenim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti i drugih neurodegenerativnih poremećaja.
Za one koji ne jedu ribu, postoje i biljne alternative bogate omega-3:
-
Laneno ulje,
-
Chia sjemenke,
-
Orasi,
-
Orasovo ulje.
Uvrštavanjem ovih namirnica u jelovnik, ne samo da hranite svoje tijelo, već i podržavate mentalnu jasnoću, koncentraciju i emocionalnu ravnotežu.
Pored ishrane, izuzetno je važno da mozak stalno angažujete i trenirate, jer – kako su govorili stručnjaci – „mozak je poput mišića, ako ga ne koristimo, on slabi.“ Aktivnosti koje pomažu održavanju moždanih funkcija uključuju:
• Učenje novih vještina (npr. strani jezici ili sviranje instrumenta),
• Čitanje i pamćenje tekstova ili pjesama,
• Rješavanje misaonih zagonetki (sudoku, šah),
• Pisanje ili kreativno izražavanje kroz umjetnost.
Fizička aktivnost je još jedan važan faktor u očuvanju mozga. Hodanje, plivanje ili joga poboljšavaju cirkulaciju i podstiču dotok kiseonika u mozak. Osim toga, redovan san i smanjenje stresa igraju ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.
• Druženje s ljudima i njegovanje odnosa takođe stimuliše mozak i pomaže u sprečavanju osjećaja usamljenosti koji može pogoršati kognitivno stanje.
Na kraju, važno je razumjeti da zdravlje mozga ne zavisi od jedne čarobne navike, već od kombinacije zdravih odluka koje svakodnevno donosimo. Ako uvrstite namirnice bogate omega-3 u ishranu makar jednom sedmično i date svom mozgu nove izazove, činite snažan korak ka očuvanju pamćenja i mentalne vitalnosti i u poznim godinama
