Odavno je potvrđeno da promjene vremena utiču na zdravlje ljudi, posebno se u našem podneblju sve češće javljaju pacijenti sa nekim kroničnim bolestima, a kako je prije kiše život bio težak, situacija je slična kao i prije.
Dolazak tzv. toplotni talas. Čuveni kardiolog je ozbiljan. Dr Nada Macura iz Happy Republic savjetuje građanima kako da se ponašaju na tropskim temperaturama.
– Vreme je veoma promenljivo u ovom periodu. Prijelaz iz proljeća u ljeto uvijek donosi padavine, često praćene vrlo visokim temperaturama. Kada meteorolozi predviđaju da dolazi vruće vrijeme, tlo ostaje natopljeno danima nakon kiše. To znači da će biti dima koji nije pogodan za bilo koga, posebno za one sa respiratornim ili srčanim problemima. Dr Matsuura je istakla da čak i zdravi ljudi mogu osjetiti da udisanje zraka ispunjenog vlagom nije nimalo ugodno, pa će se astmatičari najvjerovatnije osjećati umorno.
Rekla je da kada nastupi vruće vrijeme, moramo ispraviti navike.
– Umjesto svakodnevnog hodanja, vježbajte ranojutarnje ili večernje šetnje. Po svaku cijenu pokušajte izbjeći centralno doba dana. Najviša temperatura je od 12:00 do 14:00 sati. Međutim, seniori bi trebali izbjegavati svaki vremenski period između 10 i 17 sati. To se posebno odnosi na osobe s kroničnim bolestima, astmom, srčanim oboljenjima, pa čak i one s problemima štitnjače. Treba piti dosta tečnosti, od dva do dva i po litra, ali ne odjednom već u malim gutljajima. Voda ne smije biti ledeno hladna, ali ne smije biti ni sobne temperature, već blago ledeno hladna. Idealan ljetni napitak je limunada sa malo meda, koja ima baš pravi ukus. Trebalo bi da se odmarate što je više moguće. Dodatno, dr Macura objašnjava da bi starije osobe, tačnije svi stariji od 50 godina, trebali uzimati 100 miligrama aspirina kao preventivu.
Ljekari pozivaju da obratite pažnju na izbor odjeće, posebno materijala, jer se sav znoj ne upija jednako.
– Nosite odjeću od prirodnih materijala kad god je to moguće. Ako imate previše elastina ili sintetike, vaša koža neće moći da diše. Vratimo se pomalo zaboravljenim prirodnim materijalima poput pamuka ili lana. Pamuk upija znoj, inače biste se stalno znojili i gubili vlagu. Znojenjem gubimo mnogo minerala, a sve to može dovesti do nepravilnih srčanih ritmova. Gubitak magnezija, kalija, a posebno natrijuma može dovesti do srčanih aritmija. Zimi je ugodnije jer možemo nositi slojeve odjeće, dok je ljeti to veći problem. Znate, ne možemo da skinemo kožu, da tako kažem – objašnjava ona.
Naše sagovornice savetuju ženama da nigde ne idu bez lepeze i kape.
– Poželjni su lepezi, kape, kape, a suncobrani su obavezni na plaži. Takođe nije dobro sedeti napolju duže vreme jer to utiče na cirkulaciju krvi. Kada je vrijeme veoma toplo, cirkulacija krvi se usporava. Zbog toga se protok krvi usporava. Kod starijih ljudi mogu se razviti krvni ugrušci ako su im krvni sudovi oštećeni. Cipele bi trebale biti udobnije ljeti jer noge mogu oticati. Moj savjet je da kod kuće malo podignete noge kako biste uspostavili cirkulaciju – objašnjava dr. Macuura da posebnu pažnju treba obratiti na sve koji sjede u blizini vode, te osigurati hlad.
– Odraz vode može izazvati crvenilo kože, dovoljno jako da izazove opekotine prvog stepena na koži. Pokušajte da budete pod kišobranom ili pod krošnjom drveća, takođe ćete dobiti preplanulost. Dr Makkula ističe da se ne smije izlagati direktnom suncu kako bi se izbjegao toplotni udar.
Doktori su dodali da treba obratiti pažnju i na ishranu tokom visokih temperatura.
– Ljeti se preporučuje lagana ishrana, ne previše ljuta ili prejaka. Bez gulaša ili slično. U jeku ljeta ljudi jedu ovčetinu ispod vreća, ali to im stvara veliki pritisak. Prvo, opterećuje želudac, drugo, krv koja zahtijeva dosta probave, a s druge strane neophodna je pravilna cirkulacija. Što se hrane tiče, najbolje je peći skušu na roštilju napolju, jednu od najzdravijih riba. Apsolutno ne preporučujem ispijanje alkohola na vrućini, čak ni za ručkom, a apeliramo na smanjenje unosa piva po svaku cijenu – zaključila je.