Bolesti probavnog sustava postale su sve češće u današnjem društvu, a ozbiljni oblici ovih oboljenja često su teško izlječivi. Dr. Ognjan Skrobić, specijalist opće i digestivne kirurgije na Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, iznio je svoje preporuke o tome kako možemo zaštititi naš probavni sustav od ozbiljnih i potencijalno fatalnih bolesti.
- U posljednjim godinama primjetan je veliki porast oboljenja koja zahvaćaju gastrointestinalni trakt, a među njima su i najteži oblici koji često uključuju ozbiljne komplikacije i zahtijevaju dugotrajno liječenje. Svjedoci smo sve većeg broja ljudi koji pate od raznih probavnih problema, uključujući gorušicu, loše varenje, bolove u abdomenu, nadutost, gojaznost, kao i ozbiljnije zdravstvene probleme poput karcinoma debelog crijeva, želuca i jednjaka. Ova stanja postaju sve češća, a smrtnost povezana s njima u našoj zemlji ostaje na zabrinjavajuće visokom nivou.
Zanimljivo je, međutim, da se mnogo ljudi suočava s gastrointestinalnim problemima koji nisu nužno povezani s ozbiljnim bolestima, ali se ti problemi, ako se ne liječe ili ignoriraju, mogu razviti u ozbiljnije oboljenje. Razumijevanje uzroka ovih bolesti i prepoznavanje simptoma na vrijeme ključni su za prevenciju.
- Zašto se ovo događa? U današnjem ubrzanom tempu života, naši prehrambeni i životni navike često nisu u skladu s osnovnim principima zdravlja. Loša prehrana, neredovita ishrana, manjak fizičke aktivnosti, te prisutnost štetnih kemikalija u hrani doprinose porastu ovih bolesti. Svi ovi faktori uzimaju svoj danak, a rezultati su vidljivi u obliku sve većeg broja ljudi koji pate od problema sa želucem i gastrointestinalnim poremećajima.
Dr. Ognjan Skrobić smatra da postoji nekoliko ključnih faktora koji mogu pomoći u prevenciji ovih bolesti. On ističe da ishrana ima ogromnu ulogu u zdravlju probavnog sustava i naglašava da je medijska pažnja koja se posvećuje ovoj temi nedovoljna. Preporučuje da se obratimo pažnju na vrste hrane koje unosimo, jer nepravilna prehrana može uzrokovati grčeve, fermentaciju u debelom crijevu, kao i probleme sa pražnjenjem želuca i crijeva.
Nepravilna ishrana postaje zajednički imenilac za mnoge potencijalne probavne probleme, a s vremenom može dovesti i do ozbiljnijih bolesti gastrointestinalnog trakta.
- No, osim loše prehrane, postoji i nekoliko drugih faktora koji mogu biti uzročnici ovih oboljenja. Dr. Skrobić ističe genetiku kao ključni faktor. Ako imate porodičnu anamnezu bolesti poput karcinoma debelog crijeva, gastritisa ili drugih oboljenja želuca, vrlo je važno redovito obavljati medicinske preglede i pratiti svoje zdravlje. On također preporučuje da osobe koje imaju takvu povijest bolesti počnu sa kolonoskopijama nakon 40. godine života, a ponekad i ranije.
Osim genetike, stres se također pokazao kao ključni faktor u nastanku probavnih problema. Dr. Skrobić naglašava da je odnos između moždanih impulsa i probavnog sustava izrazito osjetljiv. Kada smo pod stresom, lučenje kortizola raste, što izaziva prekomjerno lučenje želučane kiseline. To može uzrokovati grčeve, ubrzanje rada crijeva, zatvor, pa čak i gastroparezu (usporeni rad želuca).
Hroničan stres može postati ozbiljan problem, jer dugotrajno povećanje stresa može uzrokovati trajne promjene u funkciji probavnog sustava.
No, osim prehrambenih i emocionalnih faktora, postoje i loše navike koje ljudi često rade, a koje značajno štete probavnom sustavu. Dr. Skrobić je upozorio na nekoliko uobičajenih loših navika koje gotovo svi prakticiraju, a koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme sa želucem.
Prema riječima dr. Skrobića, dobar espresso bez mlijeka i šećera može biti prihvatljiv, jer ima manje negativnog utjecaja na želudac. Međutim, prerađeni mesni proizvodi, poput sušenih mesnih prerađevina, bogati su nitratima, koji mogu biti vrlo štetni za želudac i trebali bi biti potpuno eliminirani iz ishrane.
Za prevenciju problema sa želucem, ključno je obratiti pažnju na balansiranu ishranu, redovite obroke i izbjegavanje štetnih navika. Dr. Skrobić naglašava da, iako se genetski faktori ne mogu promijeniti, pravilna prehrana, smanjenje stresa i izbjegavanje štetnih tvari mogu značajno smanjiti rizik od razvoja ozbiljnih gastrointestinalnih bolesti i karcinoma.
