U idealnom svijetu, ljudi bi razvili zdrave prehrambene navike mnogo prije 60. godine. Međutim, to nije uvijek slučaj. Nutricionista Parade Toby Amidor kaže da je rano razvijanje zdravih navika u ishrani ključno za održavanje zdravih prehrambenih navika kako starite.
Nutricionistica Marisa Moore slaže se s Amidolom, rekavši: “Dvije su činjenice istinite: kako starimo, povećava se vjerovatnoća razvoja hronične bolesti, a naši izbori u ishrani se dramatično mijenjaju tokom vremena. Zemlja utiče na ovaj rizik. “Sada je uvijek dobro vrijeme za početak razvijanje zdravih prehrambenih navika.
Prema Mooreu, ključno je održavanje uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem, zdravim mastima i kvalitetnim izvorima proteina.
- Mišićna masa ima tendenciju da se smanjuje kako starimo, tako da je unos dovoljno proteina ključan. Preporučeni unos je 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine, što obično odgovara 75 grama ili više dnevno za većinu ljudi.
Davanje prioriteta vitaminu D, kalcijumu, kalijumu i vitaminu B12 je ključno. Uz to, povećanje unosa vlakana je ključno jer se probavni sistem usporava s godinama, a vlakna igraju ključnu ulogu u promicanju zdrave probave. Ishrana bogata vlaknima takođe pomaže u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem i smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.
- Osim toga, i dalje je ključno naglasiti važnost vitamina D, kalcijuma, kalijuma i vitamina B12. Postoji jedna posebna hrana koja sadrži gotovo sve nutrijente navedene iznad koje Amidor preporučuje svima starijima od 60 godina da povećaju unos: pasulj. „Pasulj ne samo da je biljni izvor proteina i odličan izvor vlakana, već je i pristupačan i jednostavan za pripremu“, kaže ona.
Amidole ukazuje na nedavnu studiju koja je otkrila da jedenje oko dvije porcije graha dnevno može značajno povećati unos tri ključna nutrijenata (vlakna, kalija i kalcija), a također i povećati nivoe raznih drugih nutrijenata koji su uključeni bili su željezo, magnezij i vitamin E, u poređenju sa onima koji nisu jeli pasulj. Amidor je zaključio da su ljudi koji su jeli više pasulja imali niži indeks tjelesne mase, izgubili na težini i imali veći obim struka od ljudi koji nisu uključili pasulj u svoju ishranu.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
