Da li ste ikada doživjeli da se iznenadno probudite u četiri ujutro bez ikakvog razloga, buljite u mrak i pitate se zašto niste zaspali do trenutka kada ste se probudili? Čini se da ova pojava često nije povezana samo s lošim navikama spavanja, već ima i važniji korijenski uzrok na koji treba obratiti pažnju.
- Prema njenim riječima, ljudi počinju da primjećuju smanjenje dubine sna nakon otprilike četiri do pet sati. Prelazak na lakše faze sna povećava vjerovatnoću buđenja. Dakle, za one od vas koji idu na spavanje u 23 sata, možda neće biti iznenađujuće da se probudite u 4 ujutro, kao da vam je interni budilnik u to vrijeme zazvonio. Koliko god čudno izgledalo, postoji nekoliko faktora koji mogu doprinijeti tim ranim buđenjima.
Prema Lisi Artis, hormoni su jedan od glavnih faktora koji doprinose ovom fenomenu. Unutrašnji sat, ili cirkadijalni ritam, reguliše san. Dva hormona, melatonin i kortizol, kontrolišu ciklus spavanja, održavajući konzistentan 24-satni obrazac.
- Melatonin potiče proces uspavljivanja, dok je kortizol odgovoran za promociju budnosti i budnosti. Praćenje ritma proizvodnje ovih hormona je ključno.
Artis objašnjava da je preporučljivo izbjegavati ekrane kasno u noć kako bi se spriječilo prerano buđenje. Ako imate značajnih poteškoća sa spavanjem noću, vaš ljekar će imati neke prijedloge za ublažavanje problema. Prema njegovim riječima, korisno je baviti se umirujućim aktivnostima prije spavanja, koje mogu uključivati čitanje, slušanje muzike ili korištenje tehnika opuštanja kao što su duboko disanje ili meditacija.
- On također preporučuje da se ekrani ugase prije spavanja jer “plavo svjetlo koje emituju elektronski uređaji potiskuje proizvodnju melatonina.” Preporučuje se da ne unosite svoj pametni telefon u spavaću sobu jer je neophodan za sintezu melatonina, hormona koji izaziva san.
Prilikom odabira večere dajte prednost proteinima, poput tvrdo kuhanih jaja ili svježeg sira. Pazite da konzumirate previše kofeina i šećera. Umjesto toga, pobrinite se da vam ne nedostaje magnezijuma ili vitamina B. Malik savjetuje da ako česti odlasci u toalet ometaju vaš san, pametno je smanjiti unos tekućine u satima prije spavanja i obavezno otići u toalet prije spavanja.
- U osnovi, ne pijte ništa oko dva sata prije nego što stavite glavu na jastuk. Poremećaj sna može biti problem koji se pogoršava s godinama. Konkretno, različiti faktori mogu poremetiti zdravlje kod starijih osoba, uključujući poremećaj cirkadijalnog ritma, smanjenu proizvodnju melatonina, medicinske probleme ili lijekove i prave poremećaje spavanja.
Za žene koje prolaze kroz menopauzu, postizanje redovnog obrasca spavanja može biti značajan izazov.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
