Iako za sada je vreme promenjivo u nastavku avgusta nas oćekuje pakao po predvidzanjima meterologa,saznajte više u nastavku teksta……
Avgust 2025. godine donosi Evropi novi nalet vreline, a vremenske prilike mogle bi ući u anale kao jedne od najekstremnijih u novijoj istoriji. Nakon nešto prijatnijeg i svježijeg početka mjeseca, meteorolozi već najavljuju formiranje toplotne kupole – snažnog sistema visokog pritiska koji zadržava toplotu i podiže temperature daleko iznad sezonskog prosjeka.
Stručnjaci iz Severe Weather Europe upozoravaju da se ciklon sa sjevera pomjera, stvarajući uslove za povratak suptropskog grebena – atmosferske pojave odgovorne za ekstremne temperature koje su već sredinom ljeta pogodile zapadne i centralne dijelove kontinenta. U praksi, to znači: manje padavina, više suše i dani s preko 40°C u mnogim dijelovima Evrope.
Iako je meteorološko ljeto već pokazalo zube u junu i julu, avgust bi mogao biti najekstremniji mjesec u sezoni. Temperature su već u prvom dijelu ljeta u Francuskoj, Španiji, Italiji i Njemačkoj probijale granicu izdržljivosti – čak i Skandinavija je zabilježila više dana s temperaturama iznad 30 stepeni, što je u tom regionu gotovo nezapamćeno.
Nažalost, toploti nije pratila odgovarajuća količina padavina. Veliki dijelovi juga i centra Evrope primili su tek 10 do 15% prosječne količine kiše, što stvara ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja sušnih uslova. Ova situacija već ima posljedice – usjevi su ugroženi, rezerve vode tanje, a strah od požara sve veći.
Prema podacima RHMZ-a, prvi dani avgusta u Srbiji donose promjenljivo i nešto svježije vrijeme, s naznakama ciklona koji se razvija iznad sjeverozapadne Evrope. Hladni front pokušava da prodre prema jugoistoku, ali iznad zapadnog dijela kontinenta već se formira greben, što najavljuje nastavak talasa topline. Iako će centralna Evropa i dijelovi Balkana privremeno osjetiti blaže temperature, meteorolozi upozoravaju – to neće dugo trajati.
Sredinom avgusta očekuje se stabilizacija vremena i jačanje visokog pritiska. Vraća se scenario s početka ljeta: suvo, sunčano i natprosječno toplo. Posebno će biti pogođene zemlje poput Italije, Mađarske, Austrije, ali i zapadni Balkan, uključujući i veći dio Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Kako prenosi RTS u svojoj analizi, meteorolozi predviđaju da će treća sedmica avgusta donijeti još jedan talas vreline, sa temperaturama koje će ponovo prelaziti 38 stepeni u nizinskim krajevima. Prognozira se vrlo malo kiše, a ciklonske aktivnosti će ostati ograničene uglavnom na krajnji sjever kontinenta. Upozoravaju se starije osobe, djeca i hronični bolesnici da izbjegavaju izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana.
Kraj avgusta, iako još daleko, prema trenutnim podacima ne donosi značajniju promjenu. Modeli pokazuju da će se toplotna kupola zadržati nad centralnom i zapadnom Evropom, s povremenim prodorima hladnijeg vazduha sa sjevera. Ipak, ti prodori neće biti dovoljni da preokrenu trend. U većini regija očekuje se vrlo malo padavina, što znači da će sušni uslovi postati hronični problem.
U intervjuu za Kurir.rs, klimatolog Mihajlo Pavlović istakao je da je zabrinut zbog mogućnosti da ovo ljeto postane uvod u dugoročnije klimatske promjene koje će uticati na poljoprivredu, vodene resurse i javno zdravlje. “Naša zemlja više nije samo svjedok, već i učesnik u klimatskim ekstremima koji su do prije par decenija bili rezervisani za druge kontinente,” rekao je Pavlović.
U Srbiji, posebno u ravničarskim dijelovima poput Vojvodine, lokalni meteorolozi očekuju da će toplotni indeks (kombinacija temperature i vlažnosti) dostići kritične vrijednosti. Upozorava se na povećan rizik od toplotnog udara, dehidracije i zdravstvenih komplikacija. Gradovi poput Novog Sada, Zrenjanina, Sombora i Beograda biće najpogođeniji.
Istovremeno, na jugu Evrope situacija je još drastičnija. Grčka, Španija i južna Italija već uvode mjere štednje vode i ograničenja na rad pojedinih službi u popodnevnim časovima. Sve ukazuje na to da će ljeto 2025. godine ostati zapamćeno po rekordima koje niko ne želi.
I dok se očekuje povratak normalnijih temperatura tek krajem septembra, jedno je jasno – klima se mijenja, a društvo mora naučiti kako da se prilagodi novim obrascima. Građanima se preporučuje da prate zvanična upozorenja meteoroloških službi, da se zaštite od sunca, unose dovoljno tečnosti i izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijim satima.
U međuvremenu, ostaje pitanje: koliko smo spremni na sve učestalije ekstreme koje donosi novo lice ljeta
