U danasnjem clanku donosimo Vam najnovije vesti strucnjaka koji su otkrili kako zdravi ljudi imaju gljivice u mozgui kako te gljivice i sta mogu d urade ,saznajte više u nastavku…
Gljivice, mikroorganizmi koji naseljavaju naše tijelo, dugo su bile poznate po svojoj ulozi u izazivanju različitih infekcija. No, najnovija istraživanja pokreću važno pitanje: da li te iste gljivice mogu uticati na mozak i ljudsko ponašanje? Nauka danas otkriva potencijalnu vezu između gljivica koje se prirodno nalaze u našem tijelu i neuroloških stanja, uključujući bolesti poput Alchajmerove.
Gljivice prirodno nastanjuju kožu, sluzokože nosa, usta i vagine, ali i crevni sistem, gdje zajedno s bakterijama formiraju mikrobiom. Neke gljivice se unose kroz hranu i piće, dok se druge udahnu putem spora iz vazduha. Iako imuni sistem većinu njih brzo eliminiše, određene vrste ostaju prisutne godinama, možda čak i cijeli život.
• Većina ljudi stekne prve gljivice odmah pri rođenju
• Kvasci se svakodnevno unose putem hleba i piva
• Spore iz okoline stalno dopiru do organizma
Poznato je da određene vrste gljivica, poput Candida albicans i Cryptococcus, mogu izazvati ozbiljne infekcije mozga, posebno kod osoba oslabljenog imuniteta. U poslednjih nekoliko decenija broj takvih infekcija je u porastu, što se povezuje s češćom upotrebom imunosupresivnih lekova, rastućim brojem oboljelih od HIV-a i pacijenata koji su prošli transplantacije.
• Neke gljivice stvaraju toksine koji uništavaju nervne ćelije
• Infekcije mogu biti smrtonosne i teško se liječe
• Imunološki sistem je ključan u borbi protiv gljivica
Zanimljivo je da naučnici sada istražuju mogućnost da gljivice doprinose razvoju degenerativnih bolesti poput Alchajmera. Istraživači su primijetili prisustvo gljivica u moždanim tkivima pacijenata, što otvara nova pitanja o njihovoj ulozi. Neki dokazi sugerišu da bi proteini povezani s Alchajmerovom bolešću mogli imati antimikrobnu funkciju, što implicira da su možda posljedica borbe organizma protiv infekcije, a ne uzrok sam po sebi.
• Gljivice su pronađene u mozgovima oboljelih od demencije
• Istražuje se njihova povezanost s mentalnim poremećajima
• Postoji mogućnost da gljivice utiču na hemijske puteve u mozgu
Još je zanimljivija veza između gljivica u crevima i mentalnog zdravlja. U eksperimentima na miševima, prisustvo Candide u crevima dovelo je do promjena u ponašanju – životinje su postajale društvenije i aktivnije. Pretpostavlja se da imune ćelije koje reaguju na gljivice mogu otpuštati molekule koje dopiru do mozga i utiču na centre ponašanja.
• Crevne gljivice mogu djelovati indirektno putem imunološkog sistema
• Uočene su promjene u ponašanju životinja izloženih Candidi
• Gljivice možda imaju veći uticaj na psihičko zdravlje nego što se mislilo
Kod ljudi, još nije dokazano da gljivice uzrokuju psihijatrijske poremećaje, ali postoje statističke povezanosti. Na primjer, kod žena sa šizofrenijom koje su bile izložene Candidi, zabilježena su lošija kognitivna postignuća. Naučnici sada ispituju da li prekomjeran rast Candide može poremetiti mikrobiom i posredno izazvati neurološke simptome.
Ukoliko se ova hipoteza potvrdi, moguće je da će budući tretmani uključivati probiotike koji regulišu rast gljivica, pa čak i specijalne vakcine. Za sada, međutim, sve ostaje na nivou korelacija i otvorenih pitanja. Nauka tek treba da odgovori na pitanje u kojoj mjeri gljivice učestvuju u razvoju bolesti mozga.
Zaključak:
Gljivice su, bez sumnje, važan dio našeg tijela. Njihova uloga u zdravlju, ali i potencijalno u bolesti mozga, predstavlja novo poglavlje u medicini. Potrebno je još mnogo istraživanja kako bismo sa sigurnošću razumjeli njihove mehanizme djelovanja. Ali ono što je sigurno – odnos između mikroba i mozga složeniji je nego što se ikada mislil
