Sveti Simeon Mirotočivi jedna je od najznačajnijih ličnosti u crkvenom kalendaru, posebno za žene koje žele da im se ispune želje na polju roditeljstva. Kad god se približi praznik 26. februara, žene sa djecom će ići u crkvu, paliti svijeće i iskreno se moliti za zdravlje i sreću da obilježe ovaj dan. Ovaj običaj je duboko ukorijenjen u tradiciju i povezan je sa legendama o svecima poznatim kao zaštitnicima neplodnih žena, majki i, naravno, djece.
Elaborat
Poreklo svetog Simona Mirotočivog
Legenda datira iz Hilandara 1199. godine, kada je umro otac Svetog Save Stefan Nemanja, osnivač moćne dinastije Nemanjića koja je vladala srpskim zemljama više od dva veka. Stefan Nemanja je po predaji vlasti i zamonašenju dobio ime Simeon. Kao monah nastavio je svoj rad na očuvanju pravoslavne hrišćanske vere, a kasnije je dobio nadimak „Mirotočiv“ zbog mira koji su njegovi zemni ostaci nekim čudom doneli.
Njegovo ime i delo ostavili su dubok trag u istoriji srpskog naroda, a njegovo nasleđe – od obnove manastira Hilandara do izgradnje brojnih crkava i manastira – svedoči o njegovom značaju kao vođe i zaštitnika.,
- običaji i vjerovanja
Tradicionalni običaji na praznik svetog Šimuna Mirotočivog su posjećivanje crkava, paljenje svijeća i molitva za zdravlje, sreću i ispunjenje želja. Posebno je naglašeno da bi semenke grožđa iz Hilandara, koje se koriste uz postove i molitve Svetom Simonu, mogle pomoći neplodnim ženama da zatrudne potomstvo. Ovaj običaj simbolizira vezu između vjere, tradicije i prirodnih elemenata, dajući vjernicima nadu da će božanska zaštita donijeti blagoslov u njihove živote. - istorijski značaj i nasleđe
Sveti Šimun nije samo duhovni simbol već i simbol istorijske moći. Kao osnivač dinastije Nemanjića, bio je ključna ličnost u ujedinjenju srpske zemlje i borbi protiv jeresi, posebno bogomirske frakcije. Nakon što se zamonašio u manastiru Studenica 1195. godine, njegovo ime je postalo sinonim za mudrost, mir i zaštitu. Njegove posmrtne ostatke kasnije je sin Sava prenio i čuvao u Studnici, a njegova donacija je trajna uspomena na njegov doprinos očuvanju pravoslavne tradicije.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
