Svrab u ušima može biti vrlo iritantan, ali obično nije ozbiljan problem, posebno ako traje samo kratko i nije praćen nikakvim drugim simptomima. Međutim, kada svrab postane čest ili uporan, ili se javi bol, iscjedak ili crvenilo, to može ukazivati na dublji zdravstveni problem na koji treba obratiti pažnju.
- Mogući uzroci svrbeža ušiju uključuju:
Nepravilna higijena: Pretjerano čišćenje ušiju, posebno pamučnim štapićima, može uzrokovati iritaciju, pa čak i oštećenje ušnog kanala. To može dovesti do nakupljanja ušnog voska, što može dovesti do svraba.
Alergije: Proizvodi za njegu kose (kao što su šampon, balzam) ili alergije na prašinu, polen ili plijesan mogu iritirati ušni kanal i uzrokovati svrab.
Prekomjerna proizvodnja ušnog voska: Ponekad dolazi do povećanja proizvodnje ušnog voska ili ušni vosak ne istječe pravilno iz uha, što može dovesti do začepljenja ušnog kanala i uzrokovati svrab, a ponekad čak i infekciju.
Dermatitis: Suva koža, pritisak ili promjene temperature mogu izazvati upalu kože uha, što također može uzrokovati svrab.
Infekcije: Gljivične i bakterijske infekcije, posebno u okruženjima koja su često vlažna (kao što su bazeni ili kade), mogu uzrokovati svrbež, crvenilo, pa čak i curenje ušiju.
- Šta učiniti ako vas svrbe uši?
Ako je svrab rijedak i nije praćen bolom ili iscjetkom, obično nisu potrebne posebne mjere, osim izbjegavanja pretjeranog čišćenja ušiju i korištenja blagih proizvoda za njegu kose koji nisu alergični. Ako svrab postane čest i praćen bolom, iscjedakom ili crvenilom, najbolje je da se obratite svom ljekaru. Ako je prisutna infekcija, vaš lekar može propisati odgovarajući tretman, kao što su kapi za uši ili antibiotici.
Preventivne mjere uključuju:
Izbjegavajte korištenje pamučnih štapića koji guraju vosak dublje u korijenski kanal.
Višak ušnog voska može se bezbedno ukloniti posebnim rastvorom za čišćenje ušiju.
Redovno sušite uši nakon plivanja ili boravka u vlažnim uslovima kako biste spriječili infekciju.
Ako simptomi potraju ili se pogoršaju, važno je potražiti savjet stručnjaka kako bi se utvrdio točan uzrok i započelo odgovarajuće liječenje.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
