Debelo crijevo se nalazi unutar probavnog sistema i dugačko je od 150 do 220 centimetara. Njegove glavne funkcije uključuju apsorpciju vode iz stolice koja ulazi u tanko crijevo dok gura preostali materijal naprijed kroz anus.
Rak debelog crijeva, stručno poznat kao rak debelog crijeva, jedna je od najčešćih malignih bolesti. Najnovija istraživanja pokazuju da oko 4.000 ljudi u Srbiji svake godine postane žrtva ove nemilosrdne bolesti, što rezultira oko 2.500 smrtnih slučajeva. Sljedeći odjeljci ovog članka će istražiti glavne uzroke ove bolesti, prve simptome koji upućuju na tumore, dijagnostičke procedure koje se koriste, moderne tretmane koji se koriste i preporučene smjernice za ishranu za osobe s dijagnozom raka debelog crijeva.
- Porijeklo raka debelog crijeva može se pripisati raznim faktorima. Tipično, rak debelog crijeva potiče od polipa u debelom crijevu, koje je potrebno ukloniti kako bi se spriječio razvoj stanica raka i kasnije formiranje tumora. Osim toga, susjedna tkiva mogu biti zahvaćena i maligne ćelije se mogu odvojiti od primarnog tumora, uzrokujući metastaze u različitim dijelovima tijela, kao što je jetra, što je posebno ozbiljna komplikacija.
Iako je tačan uzrok raka debelog crijeva i dalje nepoznat, određeni faktori rizika su identificirani. Ovo uključuje genetske predispozicije i pozitivnu porodičnu anamnezu, kao i osobe sa porodičnom istorijom Crohnove bolesti ili kolitisa.
- Nezdravi izbori načina života kao što su sjedilački način života, gojaznost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola su faktori koji doprinose. Osobe s dijabetesom imaju do 40% povećan rizik od raka debelog crijeva u odnosu na osobe bez dijabetesa. Osim toga, žene koje su prebolile rak jajnika, materice ili dojke imaju povećanu osjetljivost na ovaj rak. Isto tako, ljudi koji su se ranije borili protiv kolorektalnog karcinoma, posebno ako se pojavio prije 60. godine, također su u opasnosti od ponovnog pojavljivanja.
U nekim slučajevima, rani znaci raka debelog crijeva možda neće biti očigledni. Može proći nekoliko godina da se simptomi pojave i postanu uočljivi. Stoga se preporučuje da se osobama starijim od 50 godina redovno kontrolira debelo crijevo. Jedna uobičajena metoda skrininga je FOB test, koji može identificirati skrivenu krv u stolici koja se ne može vidjeti golim okom. U Srbiji se na ovaj test redovno pozivaju ljudi starosti od 50 do 74 godine.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
